SKOPLjE- Makedonskoj javnosti slijedi triler koji se dešava u prostorijama i dvorištu Uprave za Državnu bezbjednost i kontrašpijunažu.
Po nalogu suda, specijalna tužiteljka Katica Janeva i njen tim su dobili odobrenje da izvrše pretres i uvid u kompletnu dokumentaciju i tehniku Uprave za državnu bezbjednost i kontrašpijunažu i da provjere da li je za prisluškivanje i praćenje komunikacija 20.000 građana postojala sudska odluka kako to predviđa zakon o primjeni specijalnih istražnih mjera.
Istog momenta kada se tim Specijalnog tužilaštva pojavio u prostorijama MUP-a Makedonije, tačnije ispred zgrade Uprave za državnu bezbjednost i kontrašpijunažu, tamo su se našli i članovi partijskog vrha, koji su na rukovodećim mjestima u Ministarstvu unutrašnjih poslova i službi Državne bezbjednosti i blokirali sve pristupe u prostorijama Uprave i time spriječili da se izvrši sudska naredba sa kojom je tim Specijalnog tužilaštva došao.
Specijalna tužiteljka Katica Janeva je cijele noći ostala ispred prostorija UBK i Pete uprave za praćenje komunikacija u očekivanju da joj se dozvoli da završi posao za koji je izabrana. Katica Janeva je u ponoć održala konferenciju za štampu na kojoj je saopštila da joj policijsko partijski vrh ne dozvoljava da sprovede sudsku odluku i izvrši uvid u dokumentaciju i tehniku za prisluškivanje.
Konferenciji za novinare se ispred ulaza u MUP pridružio i dopunski ministar unutrašnjih poslova iz redova vladajuće partije VMRO-DPMNE koji je izabran saglasno dogovoru iz Pržina i uptužio specijalnu tužiteljku da: „radi neprofesionalno i da bi njeno prisustvo i kontrola dokumentacije narušili bezbjednosni sistem države i izazvali bezbjednosnu krizu“.
Janeva je u toku noći zatražila pomoć od kompanije Erikson u Makedoniji koja je operator telekomunikacijskog sistema i zamolila da se pronađe mogućnost za sprovođenje sudske odluke.
Posle cijele noći provedene ispred prostorija UBK u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Specijalno tužilaštvo je na svojoj fejsbuk stranici objavilo da oni nemaju namjeru da napuste prostorije Uprave za državnu bezbjednost i kontrašpijunažu i da će pored opstrukcija koje im pravi Uprava nastojati da po svaku cijenu sprovedu sudsku odluku i uđu u trag neovlašćenom prisluškivanju građana.
„Došli smo do momenta da zbog ozbiljnih opstrukcija ne možemo da provjerimo neke specifične materijale i pored sudske odluke i da na taj način doznamo ko je, zašto i na osnovu čega prisluškivao 20.000 građana i da li je za tu djelatnost postojala sudska odluka. Mi imamo sudsku naredbu da provjerimo neke podatke i da napravimo uvid u dokumenta i od te nemjere nećemo odustati“. Napisalo je SJT na svojoj FB stranici.
Sudskom naredbom je dozvoljeno SJT da provjeri ko je, zašto i na osnovu čega dozvolio da se snimaju telefonski razgovori 20.000 građana u periodu od 2008. do 2015. godine.
Juče rano izjutra na konferenciji za novinare tužiteljka iz Specijalnog tužilaštva Lenče Ristova je saopštila da je ovo presedan da državna institucija ne poštuje sudsku naredbu. Ona je rekla da se Uprava za državnu bezbjednost ponaša kao država u državi. Istražiteljima i tužiocima Specijalnog tužilaštva je od juče zabranjen i ulazak u prostorije MUP-a, sa obrazloženjem da je uvedena nova procedura za ulazak u ovu državnu instituciju. Ristovska je saopštila da im nije dozvoljen uvid u sistem za sprovođenje posebnih istražnih mjera i prisluškivanje zato što su navodno samo dva službenika ovlašćeni i osposobljeni za ulazak u sistem a oba su „trenutno u inostranstvu“.
Komentari u javnosti i među ekspertima su da vlast ovakvim ponašanjem i opstruiranjem sudske odluke krije nešto ozbiljno u arhivama i fiokama MUP-a i Uprave za državnu bezbjednost i kontrašpijunažu, a povezano je sa neovlašćenim prisluškivanjem 20.000 građana Makedonije što je u svojim bombama objelodanio lider opozicije Zoran Zaev.
A.Pisarev
Podigli rampu
Poslednja vijest je da je na intervenciju suda Uprava za državnu bezbjednost i kontrašpijunažu dozvolila timu SJT da uđe u njihove prostorije i oduzme traženu dokumentaciju kao i da izvrši popis svih naredbi za sprovođenje posebnih istražnih mjera nad građanima, knjigu evidencije prisluškivanih razgovora u periodu od 2008. do 2015. godine.
Kako je izjavila Ristoska, SJT traži podatke i dokumentaciju da bi utvrdilo da li je za primjenu posebnih istražnih mjera nad građanima postojala sudska odluka i da li je dio dokumentacije i dio snimljenih razgovora iz kojih se vidi umiješanost vrha vlasti u kriminal uništen. „Naš posao u ovom slučaju nije da se fokusiramo na sadržinu razgovora jer tu dokumentaciju već posjeduje SJT, nego na telefonske brojeve građana koji su prisluškivani bez odluke suda, što je teško krivično djelo.