Prof. dr Mihael Dozer je istraživač, fizičar u CERN-u, Evropskom centru za nuklearna istraživanja u Ženevi, koji je specijalizovan za rad s antimaterijom. Prof. Dozer ujedno je i potrparol za eksperiment AEgIS u CERN-u. Osim toga, predaje antimateriju i urednik je i „Physics Letters B” i „Review of Particle Properties”. On je takođe uključen u brojne aktivnosti na lokalnom i međunarodnom nivou (Evropa i Azija), i promoviše fiziku čestica onima koji ne pripadaju stručnoj javnosti, od školske djece do donosioca odluka, često i na događajima koji su povezani sa umjetnošću. Nedavno je ovaj vrsni istraživač posjetio Crnu Goru kao gost na manifestaciji „dani nauke”, gdje je održao zanimljivo predavanje „Iznad LHC: CERN-ova fundamentalna fizika na vrhu tablice”.
Kaže da je fizika interesantna nauka, koja sagledava osnovna pitanja poput nastanka univerzuma, a istovremeno rješava jednačine kako bismo iskazali što se dešava upravo sada i koje pomažu da poboljšamo svakodnevni život.
- Fizika je vezana kako za ta fundamentalna pitanja, tako i za ono što nam se događa u svakodnevnom životu. Ako ne razumijete odgovore na velika pitanja, ne možete shvatiti ni ona koja se tiču svakodnevice. I obratno - ako ne razmatrate pitanja vezana za svakodnevni život, nemate osnovu koja vam treba da biste razumjeli velika pitanja – objašnjava on.
U praksi to izgleda ovako: ako želite da napravimo, bolje poluprovodnike, nove antene za bežični internet, morate da shvatite na koji su osnovni principi matematike i rješenja koja se nalaze iza otkrića prikazanih formulama.
Svaki put kada se koristi mobilni telefon, to što se događa u njemu je skoro poput magije. Poluprovodnici, kontrolisanje elektrona, kondenzatore, elektricitet, radio-talasi... To što se u njemu događa ne možete se vidjeti, ali je to čista fizika.
- Danas je najveći dio fizike koja se koristi u tehnici potpuno sakrivena. Niko se ne usuđuje da rastavi mobilni telefon, jer je to skup uređaj. Zato uvijek savjetujem da nabavite neki ststari i rastaviti ga. Poigrajte se sa njim, možete do detalja otkriti na koji način funkcioniše.
Dozer otkriva da su srednjoškolci najbolja publika za predavanja o ovim temama, jer su oni u prelomnom uzrastu, koriste nove tehnologije i uređaje, ne ustručavaju se. Ako im pokažete samo mali dio kako se to radi, oni će se sami upustiti u istraživanje i vjerovatno doći do nekih odličnih idjea.
Ističe da je znatiželja glavni pokretač, kako napretka čovjeka kroz istoriju, tako i jednog naučnika istraživača. Isto važi i za naučnike okupljene u CERN-u.
- Ako nemate želju da otkrivate kako funkcioniše univerzum, da stalno postavljate nova pitanja, teško da ćete uraditi bilo kakvo istraživanje. Ne postoji nikakav put, nikakav vodič, niti vam iko može reći u kom pravcu treba da se ide, treba naći svoj put – savjetuje Dozer.
Studente hrabri da budu interdisciplinarni istraživači, da čitaju različite stvari, da prate različite oblasti.
Smatra da su naučnici privilegovani, jer, jer kada se bavite na primjer fizikom, ili bilo kojom prirodnom naukom, „slobodno možete da pitate prirodu i ona će vam dati odgovor”. „Nekada nije baš jasan, nekad čekate i do 50 godina ili duže, ali ćete na kraju dobiti odgovor”.
Optimista je i kad je opstanak svijeta u pitanju. Kaže da misli da su ljudi dovoljno pametni da počnu na ispravan način da posmatraju svijet. Sad je pitanje, kaže on, da se postavljaju nova pitanja, otvaraju nova naučna polja, u potrazi za odgovorima koja će dati neka nova rješenja.
S.Ć.