G
rčki dnevnik „Katimerini” je pod naslovom „Predlog sporazuma u sedam tačaka” objavio članak o tome kakvo rješenje Grčka predlaže za rješenje spora s Makedonijom.
Prije nekoliko dana objavljeno je da je grčki ministar spoljnih poslova Nikos Kocijas pripremio plan od sedam tačaka na 20 strana za Makedoniju i najavio da će ga do kraja mjeseca dostaviti makedonskom državnom vrhu. U izjavi koju je prije nedjelju dana dao za grčku televiziju „Alfa”, Kocijas je rekao da se u sklopu rješavanja problema u vezi sa imenom razgovara i o makedonskom identitetu i ustavnim promjenama, naglasivši da „u Skoplju smatraju da ne postoji potreba za promjenom Ustava”, ali da je to neophodno.
Premijer Grčke Aleksis Cipras je proteklih dana razmotrio taj predlog, koji, kako navodi „Katimerini”, sadrži „sveobuhvatne odgovore na sva specifična pitanja odnosa dvije zemlje”, a za Makedoniju „put ka međunarodnim organizacijama”, piše list, pozivajući se na obavještene izvore.
– Isti izvori ukazuju na to da predlog može biti samo u cjelini prihvaćen ili odbačen, odnosno da se neće pregovarati o bilo kojem od pojedinačnih pitanja koja su razmatrana – navodi list, podsjećajući da je makedonski premijer Zoran Zaev nedavno izjavio da ima približavanja stavova o tri od sedam tačaka tog predloga.
Cipras i njegov ministar spoljnih poslova Nikos Kocijas su u protekle dvije nedjelje imali česte kontakte i s kolegama u Skoplju, i s „evropskim partnerima”, dodaje list i naglašava da je se „u Skoplju učvrstilo mišljenje da se pregovara samo o nazivu”.
Međutim, Ciprasov predlog u sedam tačaka se odnosi prvo na samo ime Makedonije, drugo je „obim korišćenja naziva”, treće je jezik, četvrto „identitet”, peto „komercijalna upotreba” naziva, šesto i sedmo su „skraćenice i akronimi”. Makedonija je već poručila da se o identitetu i jeziku ne može pregovarati.
Dvije strane se izgleda u potpunosti slažu samo o roku za pripremu rješenja, odnosno da se „razrada pojedinačnih tačaka” završi, „ako je moguće u martu ili svakako do sredine aprila”.
Atina poručuje da ne prihvata „salamizaciju” – rastavljanje cjelovitog predloga na zasebne, pojedinačne „režnjeve”, piše „Katimerini”.
Primjer onoga što Atina ne prihvata je primjena trgovinskog standarda ISO 3166-1 Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), kojim su utvrđene dvije skracćenice za Makedoniju – MK i MKD koje „direktno ukazuju na naziv `Makedonija`”, piše list, dodajući da postoji „jak otpor BJRM” da se to promijeni jer bi to donijelo „velike promjene, naročito u izvoznim proizvodima kao što je vino”.
– Postoje i neki detalji, kao što je državna himna Makedonije, koja sadrži neke iredentističke reference, a sadrži i imena svih onih koje Makedonci smatraju za istorijske ličnosti, bez reference na proporcionalno prisustvo makedonske albanske zajednice – navodi se u tekstu.
Himna je sekundarno pitanje za pregovore, piše atinski list, „ali ne i državljanstvo, jer bi ono moglo dovesti do propasti pregovora” pošto bi, po zahtjevu Grčke, Makedonija trebalo u dogledno vrijeme da pokrene promjenu svih ličnih dokumenata – ličnih karata, pasoša, vozačkih dozvola.
Kao „simboličan potez za poboljšanje atmosfere”, list navodi da se „najvjerovatnije” ove nedjelje očekuje dolazak ministra spoljnih poslova Grčke Kocijasa u Skoplje i to državnim avionom što bi bio prvi takav let poslije više od 12 godina. Do toga još nije došlo isključivo jer je skopski aerodrom doskora, kao i glavni autoput Makedonije, nosio naziv „Aleksandar Makedonski”.
Naziv je uklonjen juče, kada su radnici sada već stari naziv sa terminala aerodroma skinuli – slovo po slovo. Novi naziv je Međunarodni aerodrom Skoplje i očekuje se da slova tog novog naziva budu uskoro postavljena.
Kao „opasne sličnosti s prošlošću za potencijalno rješenje, „Katimerini” navodi djelovanje rukovodstva Makedonije prema inostranstvu, odnosno sastanke premijera Zaeva s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom i niz kontakata ministra spoljnih poslova Nikole Dimitrova u „naletu” na Evropu „u cilju predstavljanja njihovih stavova i, posebno, tvrdnje o fleksibilnosti Skoplja”.
U inostranstvu „Zaevu pomaže to što mu je imidž u potpunom kontrastu s imidžom njegovog prethodnika Nikole Gruevskog koji je stigmatizovan u zapadnoj Evropi kao nacionalista, a Zaevu pomaže i svuda vidljiva strategija komunikacije – uklanjanje statua i saobraćajnih oznaka s nazivima kojima se protivi Grčka, zaključuje „Katimerini”.
Zaev: Prihvatljiva rješenja i neprihvatljive ideje
Makedonski premijer Zoran Zaev još jednom je, poslije susreta sa šefom Evropske komisije Žan Klodom Junkerom, ponovio da se nada brzom rješenju spora sa Grčkom, ali je, istovremeno, njemačkom nedjeljniku „Špigl” rekao da je neprihvatljivo da se novo ime koristi samo na makedonskom jeziku, kako glasi jedan od predloga Atine.
– Mi moramo da riješimo ovaj spor – rekao je Zaev „Špiglu”, navodeći da je ishod pregovora sa Atinom ključ daljih integracija Makedonije u EU i NATO.
Neuspjeh procesa usmjeren ka rješavanju 27 godina dugog spora „nezamisliv” je za Makedoniji, region, ali i za EU, rekao je Zaev, naglašavajući da je za uspjeh pregovora važnija održivost rješenja, nego promjene makedonskog ustava.
– To se radi međunarodnim dogovorima, koji se ratifikuju i važe u međunarodnim organizacijama – rekao je Zaev.
Govoreći o zahtjevima da novo ime bude isključivo na makedonskom jeziku, Zaev je rekao da „ne vidi razumne argumente, koji bi mogli da potkrijepe ovaj zahtjev”.
– Treba li da natjeramo kancelarku Merkel ili predsjednika SAD Donalda Trampa da nas zovu, na primjer, Sjeverna Makedonija. Takav primjer ne postoji nigdje na svijetu – rekao je Zaev.
Poslije susreta sa Junkerom, Zaev je takođe naveo da je uključivanje geografske odrednice u ime Makedonije prihvatljivo, ali da je najvažnije da postignuto rješenje bude trajno.
– Naša dužnost je da preuzmemo odgovornost i istorijsku mogućnost i riješimo ovo dugogodišnje i mučno pitanje – rekao je Zaev.