Za 11 mjeseci 2014. godine Inspekcija rada je registrovala 6.669 nepravilnosti, izrekla 3.458 novčanih kazni prekršajnim nalogom na licu mjesta u ukupnom iznosu od 988.735, eura, a podnijela je i 23 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. To je u razgovoru za „Dan” saopštila glavna inspektorka rada Angelina Međedović, navodeći da su prilikom inspekcijskih nadzora inspektori zatekli oko 3.500 radnika „na crno“, ali je nakon preduzetih mjera od strane ove inspekcije za 3.245 lica regulisan radno-pravni status, u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca. Radi se, kako pojašnjava, o 1.523 stranaca i 1.722 crnogorskih državljana.
– Inspekcija rada je izricala mjere privremene zabrane obavljanja djelatnosti poslodavcu u slučajevima grubog kršenja zakona: kad je u kontrolisanim objektima zaticala sva lica, odnosno veći broj lica, na radu kod poslodavca bez zaključenog ugovora o radu, ili bez prijava na obavezno socijalno osiguranje, kao i u slučajevima nepreduzimanja propisanih mjera zaštite na radu kada su ugroženi zdravlje i život zaposlenog. Takvih slučajeva je bilo u skoro svim gradovima Crne Gore prilikom redovnih aktivnosti ove inspekcije, a i u vrijeme pojačanog inspekcijskog nadzora na Primorju, tokom ljetnje turističke sezone. Nemamo posebnu procjenu o tome gdje su poslodavci najkorektniji prema zaposlenim, ali se, ipak mogu pomenuti Tivat i Kotor, gdje je, generalno, stanje u oblasti zapošljavanja i rada dosta uredno – kaže Međedović.
Ona navodi da Inspekcija rada ne može reagovati na visinu zarada zaposlenih u odnosu na regionalnu situaciju u Crnoj Gori, jer je visina plate izraz dogovora poslodavca i zaposlenog, koja se definiše ugovorom o radu, kao dvostranim pravnim aktom, s tim što ne može biti manja od minimalne zarade na nivou države, odnosno ne manja od 193 eura.
– Pritom, treba istaći da ova inspekcija može reagovati u slučajevima nejednako utvrđene i isplaćene zarade za isti rad, ili rad iste vrijednosti kod jednog poslodavca, kada sankcioniše te nepravilnosti i vodi postupak za njihovo otklanjanje. Najčešći propusti koje prave poslodavci su nezaključivanje ugovora o radu i aneksa ugovora o radu; neprijavljivanje na obavezno socijalno osiguranje; neredovna isplata zarada i kašnjenje uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje; neuručivanje obračuna zarada zaposlenim prilikom isplate zarada, kao i u slučaju dospjelosti a nemogućnosti isplate zarada; neisplaćivanje uvećane zarade za prekovremeni rad, uskraćivanje ili djelimično uskraćivanje prava na godišnji odmor, uskraćivanje prava na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, koristi se po pravilu nedjeljom, ali ako priroda posla i organizacija rada to zahtijevaju, poslodavac je dužan da odredi drugi dan, odnosno da utvrdi raspored korišćenja sedmičnog odmora za svoje zaposlene, uskraćivanje prava na odmor u toku dnevnog rada (pauza) i nepreduzimanje mjera zaštite i zdravlja na radu. Najčešće se krši zakon u ugostiteljstvu, građevinarstvu, trgovini i saobraćaju – kaže Međedović.
Za 11 mjeseci 2014, inespekcija je dobila skoro 1.600 inicijativa građana, sindikata, nevladinog sektora i zaposlenih, prosječno oko 150 inicijativa mjesečno, a oko 30 odsto anonimnih.
– Inspekcija rada postupa i po anonimnim prijavama, ali, isto tako, u slučajevima kada je prijava potpisana, inspektori rada moraju čuvati, kao strogo povjerljiv, identitet podnosioca inicijative, odnosno izvor podataka kojima se ukazuje na povredu zakona, drugih propisa, kolektivnih ugovora i ugovora o radu. Prije svega inspektori moraju zaštititi ime podnosioca inicijative pred poslodavcem ili njegovim predstavnikom – kaže Međedović.
M.S.
Unaprijediće efektivnost
Međedović navodi da će u 2015. godini Inspekcija rada nastojati da postigne još veću efikasnost i efektivnost u radu i održi već značajno izgrađeno povjerenje građana i zaposlenih u njenu učinkovitost.
– Mi smo otvoreni za saradnju, kako sa zaposlenima tako i sa poslodavcima u cilju poštovanja zakona i zaštite javnog interesa. To znači da se preventivni karakter u radu ove inspekcije ogleda u davanju savjeta poslodavcima i zaposlenim o tome koji su to najdjelotvorniji pravni instrumenti i instituti kada je u pitanju primjena zakonskih propisa i način ostvarivanja prava iz rada i po osnovu rada. Zapaženo je da se, nakon preduzetih mjera od strane Inspekcije rada, stanje u oblasti radnih odnosa i zaštite i zdravlja na radu sve više se uvodi u zakonske regule, a poslodavci sve više postaju društveno odgovorni kroz poštovanje radne legislative, što se reflektuje na status zaposlenih, kojima se obezbjeđuje zakonit radni odnos, adekvatna zaštita na radu i ostala prava iz rada i po osnovu rada – zaključuje Međedović.