Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo je informaciju da je za 11 mjeseci 2014. godine isplatilo 2.160.478 eura na ime subvencioniranja računa za utrošenu električnu energiju naugroženijim kategorijama stanovništva. Prema podacima iz tog resora, broj korisnika subvencija u konstantnom je porastu, ali je iznos datih sredstava promjenljiv. Naime, u januaru su subvencije obezbijeđene za 15.658 domaćistava, u februaru za 15.744, martu za 15.830, u aprilu za 15.942, maju za 15.990, junu za 16.070, u julu za 16.258, avgustu za 16.309, septembru za 16.532, u oktobru za 16.603 i u novembru 16.653, dok za decembar podaci nijesu objavljeni.
U aprilu 2014, mjesec dana prije lokalnih izbora u više gradova, za 15.942 domaćinstva obezbijeđeno je 210.239 eura subvencija, a u maju, kada su izbori održani, isplaćena su 208.682 eura. U junu je za 16.070 domaćinstava isplaćen 199.741 euro subvencija. Broj korisnika i sredstava narednih mjeseci je konstantno rastao, pa je u novembru subvencije u iznosu od 228.180 eura dobilo 16.656 domaćinstava.
Predsjednik Fondacije Banka hrane Marina Medojević kazala je za „Dan” da su subvencije poželjene, ali navodi da ima slučajeva zloupotrebe kada se pomoć daje licima koja izdaju stanove. Ona navodi da postoje slučajevi da subvecije za struju nemaju oni koji su zaista siromašni, odnosno nemaju ih svi kojima je pomoć neophodna.
– Imamo informacije da se rentiraju stanovi koji imaju povoljnosti prilikom plaćanja računa za struju, odnosno da su računi subvencionisani. To nas navodi na zaključak da je nosilac stanarskog prava neko ko nije u stanju socijalne potreba, a koristi benefite za plaćanje elektične energije, iako je to rezervisano samo za najugroženije porodice u Crnoj Gori. Subvecije za struju su neophodne najugroženijoj kategoriji stanovnika Crne Gore. Mi iz Banke hrane smatramo da je država u obavezi da precizno selektuje one kojima je ova vrsta pomoći neophodna, da na licu mjesta službenici provjere da li je porodica zaista u stanju socijane potrebe, pa tek onda da odobre ovu vrstu benefita – kaže Medojević.
Ona navodi da je ministarstvo u obavezi da iznese precizne podatke koliko je porodica dobilo ove subvencije i o kojoj kategoriji ugroženih se radi, a sve u cilju transparentnosti i sticanja jednakih prava za sve.
– Imamo mnogo pritužbi na selektivno odobravanje ovih benefita, a naročito bode u oči to što se broj korisnika ovih subvencija mijenja kada se održavaju izbori, što nikako ne bi smjelo da se dešava u pravednoj državi – konstatuje Medojević.
Zaključkom Vlade od marta 2013. godine odlučeno je da se računi za utrošenu električnu energiju socijalno najugroženijim kategorijama subvencioniraju i da Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Ministarstvo finansija, u saradnji sa Elektroprivredom Crne Gore, razmotre mogućnost pronalaženja fleksibilnijeg modela primjene subvencioniranja. Shodno tome, subvencioniranje je vršeno na način da se račun do 60 eura subvencionira 40 odsto, a preko 60 eura subvencija bi bila 24 eura.
Medojević navodi da subvencije nijesu na zadovoljavajućem nivou, jer se iznosi socijalne pomoći kreću od 60 do 120 eura.
– Subvencije za struju samo su jedan od više vrsta pomoći koje su neophodne. Smatramo da je država u obavezi da informiše javnost o tome koliko je porodica dobilo subvencije, u kojim prebivalištima, u kom periodu i u kom iznosu pojedinačno – smatra Medojević.M.S.
Neophodne stroge kontrole
Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović smatra da bi davanje subvencija za struju, kao i socijalnih pomoći, trebalo strogo kontrolisati, jer su te stvari često zloupotrebljavane u izborne svrhe vladajućih partija.
– Nije problem pomoći, nego je potrebno urediti stvari tako da ljude ne ucjenjuju da glasaju za određenu partiju, jer u suprotnom ostaju bez ičega. Postoje dokazi da je socijalna pomoć zloupotrebljavana u predizborne svrhe i tako nešto se ne smije u buduće dešavati. Dobijali smi informacije da je pomoć davana glasačima DPS-a, iako oni nijesu bili ugroženi – kaže Đukanović.