Poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić predložio je Skupštini da usvoji zakon kojim bi se utvrdilo da je najmanja plata koju radnik u Crnoj Gori može primati 240 eura u neto iznosu, odnosno 360 bruto. Kako se navodi u predlogu zakona o minimalnoj zaradi, iznos tog davanja utvrđivao bi se jednom godišnje, u junu tekuće godine, i njen rast bi se usklađivao sa realnim rastom bruto društvenog proizvoda iz protekle godine u skladu sa zvaničnim podacima Monstata. Vučinić predlaže da se zakonom propiše da minimalna zarada ne može biti manja od 50 odsto od prosječne mjesječne zarade ostvarene u prethodnoj godini kod pravnih lica u Crnoj Gori, prema zvaničnom saopštenju Monstata.
Prosječna neto zarada, odnosno plata bez poreza i doprinosa, u Crnoj Gori 2014. godine bila je oko 480 eura, dok je prosječna bruto dohodak iznosio 720 eura. Ukoliko Skupština usvoji Vučinićev predlog, minimalna neto zarada bila bi oko 240 eura, a bruto oko 360 eura. Minimalna zarada u Crnoj Gori trenutno je 193 eura u neto iznosu.
– Visina minimalne zarade za period od 1.6.2015. do 31.5.2016, kao i za svaki sledeći jednogodišnji period, usklađivaće se sa realnim rastom BDP-a za prethodnu godinu, na način da se udio minimalne zarade u prosječnoj bruto zaradi kod pravnih lica u Crnoj Gori ostvarenoj u prethodnoj godini uveća za procenat realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini, prema zvaničnom saopštenju Monstata – navodi se u predlogu zakona.
Vučinić navodi da je u Crnoj Gori Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom utvrđena minimalna zarada u iznosu od 30 odsto od prosječne zarade u Crnoj Gori, a to je iznos koji je nedovoljan za obezbjeđenje najelementarnijih potreba za održavanje gole životne egzistencije.
– Ovaj iznos je neophodno povećati do granice kojom bi se bar donekle omogućilo podmirenje osnovnih životnih potreba u vezi sa hranom i stanovanjem. Ovim povećanjem ublažila bi se teška socijalna situacija zaposlenih sa najnižim primanjima, koji i pored zarade koju ostvaruju za puno radno vrijeme ne mogu obezbijediti sebi minimalne uslove za životnu egzistenciju. Povećanjem minimalne zarade povećao bi se prihod u budžetu na osnovu poreza, kao i prihod u socijalnim fondovima – kaže Vučinić.
M.S.
Ograničiti angažmane preko agencija
Vučinić je predložio i izmjene Zakona o radu kojima bi se regulisalo da agencije za posredovanje prilikom zapošljavanja mogu da angažuju zaposlene samo zbog povećanog obima posla i to maksimalno do 10 odsto ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca i samo na rok kraći od šest mjeseci. Takođe, predlaže da se zakonom propiše da „poslodavac može angažovati zaposlenog preko agencije više puta godišnje, pod uslovom da ukupni period angažovanja ne bude duži od šest mjeseci”.
– Ovim dopunama Zakona o radu ukinula bi se sramna odredba u našem radnom zakonodavstvu kojom se izigrao zakon, tako da su radnici i nakon dvije godine, nakon kojih bi trebalo da dobiju stalni ugovor o radu, nastavili da rade na određeno radno vrijeme preko agencija pri čemu još agencije za zaponjavnje zarađuju na račun njihovog iznajmljivanja, odnosno prodavanja kao robe – kaže Vučinić.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.