Mitropolit Visarion I (1484–1491) čiji će ostaci biti sahranjeni danas u Cetinjskom manastiru, prvi je zetski vladika koji je stolovao u novosagrađenom manastiru Rođenja Presvete Bogorodice. Kako ukazuje publicista Jovan Markuš, za vrijeme mitropolita Visariona, manastir je postao značajan kao novo crkveno sjedište Zetske mitropolije, tako i kao kulturno žarište Zete, koja se počinje nazivati i Crnom Gorom ( u njemu će raditi prva štamparija kod Južnih Slovena ).
Pahomije I (1491) kako ukazuje Markuš pozivajući se na svoje izvore, bio je mitropolit između Visariona I i Vavile, koji se pominju u povelji Ivana Crnojevića od 4. januara 1485. godine.
Mitropolit Vavila (1494) čiji će ostaci ,takođe, danas biti pohranjeni, prvi put se pominje 1484. godine uz mitropolita zetskog Visariona, vjerovatno kao, kako navodi Markuš, njegov vikarni episkop.
Kako ističe Markuš, značajni podaci o mitropolitu Germanu II (1496) pominju se u „Kratkoj istoriji Crne Gore“ Svetog Petra Cetinjskog, gdje se navodi da je prvi vladika u Cetinjskom manastiru poslije silaska dinastije Crnojevića sa istorijske scene i definitivnog pada Zete, tj. Crne Gore pod tursku vlast 1496. godine.
- Pomen o mitropolitu crnogorskom i primorskom Romanu, koji je jedno vrijeme zauzimao cetinjsku katedru, imamo sačuvan u zapisu rukopisne knjige Berlinske biblioteke pod br. 79, u kome se pominje: „Roman vladika crnogorski i primorski“. Ljubomir Stojanović u svom djelu „Stari srpski zapisi i natpisi“ uvrstio je ovaj zapis u nedatirane, navodeći da je možda nastao poslije 1504. godine. Zapis iz Berlinske biblioteke je veoma značajan, bez obzira na godinu nastanka, jer ovo je prvi pomen jednog mitropolita koji se tituliše kao crnogorski i primorski. U to vrijeme jurisdikcija cetinjskog mitropolita, osim tadašnje teritorije Crne Gore, obuhvatala je i dio Primorja – navodi Markuš.
Mitropolita crnogorskog Pavla (1530.) kako navodi Markuš, prvi put pominje Sveti Petar Cetinjski („Kratka istorija Crne Gore“), kao naslednika mitropolita Germana II na cetinjskoj katedri.
Prema dostupnim podacima, sledeći arhiepiskop zetski, crnogorski i primorski bio je Romil I (1530–1551).
Mitropolija će danas obaviti sahranu i arhiepiskopa crnogorskog Vasilija I (1532.) kojeg u istorijskim spisima takođe pominje Sveti Petar Cetinjski („Kratka istorija Crne Gore“), kao jednog od mitropolita na cetinjskoj katedri.
Mitropolit crnogorski Nikodim (1540.) pominje se od ove godine. Kako je naveo Markuš, podaci o mitropolitu cetinjskom Makariju datiraju u periodu od 1550-1558. godine, dok se od 1558. godine pominje vladika Dionisije.
Mitropolit crnogorski Romil II, u istorijskim podacima spominje se od 1559, koji je tada na cetinjskoj katedri nasledio vladiku Dionisija.
Od 1561. datiraju podaci o vladici Ruvimu I, a o mitroplitu Pahomiju II od 1568–1573.
Vladika Gerasim bio je mitropolit zetski od 1573, a Venijamin od 1582–1591. Crne Gore i Primorja. Nakon njih istorija piše o mitropolitima Stefanu (1591–1593), Ruvimu II (1593–1639), Mardariju I (1637–1647), Visarionu II (1647–1654), Mardariju II (1654–1661), Vasiliju II (1685) i Visarionu II (Borilović, Bajica) (1685–1692)
Sahrana zemljnih ostataka zetskih i crnogorskih mitropolita počeće danas od osam sati služenjem liturgije u Cetinjskom manastiru.A.T.