Vlada treba da pokrene pitanje razrješenja direktora Uprave policije Slavka Stojanovića i vršioca dužnosti (v.d.) direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Peruničića, zbog opstrukcija rada Komisije za praćenje istraga napada na novinare, poručio je predsjednik ovog tijela Nikola Marković. Vlada Crne Gore je juče objavila polugodišnji akcioni plan za poglavlje 23 – pravosuđe i temeljna prava, gdje tvrde da su ispunili preporuke Komisije za praćenje istraga napada na novinare pružanjem policijskog obezbjeđenja novinaru Tufiku Softiću i imovini redakcije „Vijesti“.
U odnosu na preporuku koja glasi „Osigurati zaštitu novinara od prijetnji i nasilja, naročito kroz efikasne istrage prethodnih napada i odvraćajuće kazne“ i „Ponovo ispitati i izmijeniti zakonsku regulativu i institucionalni okvir za zaštitu slobode medija“ kao mjera, odnosno aktivnost navodi se „dostavljanje izvještaja Komisije“, gdje se u dijelu „indikator rezultata“ konstatuje da je Komisija izvještaj dostavila u maju 2015. godine.
U odnosu na mjeru „Praćenje sprovođenja preporuka Komisije“, kao indikator rezultata naveden je broj ispunjenih preporuka u odnosu na ukupan broj datih preporuka.
– Vlada Crne Gore je u skladu sa članom 9 odluke o obezbjeđivanju lica i objekata, koje obezbjeđuje Uprava policije, donijela odluku da se obezbijedi policijska zaštita za T.S. i njegovu porodicu. Takođe, na osnovu člana 9 pomenute odluke policija obezbjeđuje i imovinu redakcije „Vijesti“. Donošenjem navedenih odluka Vlada je prihvatila preporuke Komisije – tvrdi izvršna vlast u izvještaju.
Komisija je u izvještaju koji je dostavila Vladi preporučila da joj treba omogućiti stvarni, a ne formalni pristup tajnim podacima Uprave policije, tužilaštva i ANB-a, a koji se tiču istraga napada na novinare, što do sada, kako je konstatovano, nije učinjeno. Navedeno je da bi indikator realizacije trebalo da bude broj dostavljenih dokumenata po instituciji pojedinačno, a koje bi Komisija ocijenila kao relevantne za svoj rad.
Preporučeno je i da Vlada raspiše nagradu za informacije koje mogu dovesti do rasvjetljavanja napada na novinare i imovinu medija, i to milion eura za informacije o ubistvu Duška Jovanovića i nagrade za ostale napade na novinare u iznosu koji Vlada sama odredi u skladu sa mogućnostima, ali i realnom vrijednošću koja bi dovela do podataka koji bi pomogli u rasvjetljavanju nekog od napada.
Predsjednik Komisije za praćenje istraga napada na novinare Nikola Marković ukazao je da je Vlada od svih preporuka usvojila samo jednu i to onu koja se, kako kaže, odavno sprovodi, a to je da se Tufiku Softiću da policijsko obezbjeđenje.
– Glavne preporuke Komisije, a to je da Uprava policije dostavlja valjanu dokumentaciju i da se raspiše nagrada za informacije o napadima na novinare, a prije svega one koje se odnose na ubistvo Duška Jovanovića, nijesu ispunjene. Da je Vlada zaista željela da, poslije salvi optužbi koje smo doživjeli od premijera, uvaži rad Komisije, konstatuje opstrukcije koje dolaze od Uprave policije i preduzme zakonske korake protiv direktora policije Slavka Stojanovića, ali i v.d direktora ANB-a Dejana Peruničića, ona bi to i uradila. Kao predsjednik Komisije više puta sam ukazivao na propuste u istragama, ali i na blokiranje rada Komisije i očekujem da se pokrene pitanje razrješenja Slavka Stojanovića i Dejana Peruničića – poručio je Marković.
On je upozorio da dokle god se ne pokrene pitanje odgovornosti, neće biti povjerenja u iskrenost Vlade.
– Uprava policije do sada Komisiji nije dostavila nijedan upotrebljivi podatak ili dokument. Zato je navodno usvajanje preporuka signal da izvršna vlast ne želi da riješi napade na novinare u našoj zemlji – ocijenio je Marković.
Direktor ND „Vijesti“ Željko Ivanović kazao je u izjavi za „Dan” da iz izvještaja Vlade saznaje da Uprava policije štiti imovinu „Vijesti”, te da o tome nikada nijesu obaviješteni.
– To je za mene nova informacija, i ako to piše u vladinom izvješaju, onda mora da su nas zamijenili sa nekim. Mi definitivno nijesmo informisani o bilo kakvoj zaštiti naše imovine od strane nadležnih organa. S druge strane, svakoga mjeseca plaćamo velike fakture ovlašćenoj agenciji za zaštitu, tako da je to neka vrsta materijalnog dokaza da se sami brinemo o našoj zaštiti. Ono što je ohrabrujuće jeste da Vlada time priznaje da mi živimo u okolnostima gdje nam je potrebna zaštita – istakao je Ivanović.
Smatra da način na koji Vlada u ovom izvještaju formuliše svoj doprinos radu Komisije govori da je njen pristup rješavanju „ovog velikog problema crnogorskog novinarstva i demokratije“ birokratski, a ne suštinski.
– Očito je da je vladin pristup usmjeren ka zadovoljavanju formalnih procedura i zahtjeva Brisela i nije iskreni izraz njene političke želje i volje da se napravi progres u tim istragama i da se stvarno počnu rasvjetljavati ti napadi. Vladu to ne brine i bitno joj je da je neku formalno-pravnu proceduru ispunila i da je time zaslužila još jedan aplauz iz Brisela. Zato stalno ponavljamo da ne postoji politička volja u vrhu vlasti i vladajuće stranke, koja kontroliše sve tokove i sve institucije, da se riješe ti problemi i da se naprave pomaci u slučajevima napada na novinare, počev od ubistva Duška Jovanovića, napada na urednike, novinare, imovinu medija itd. – ističe Ivanović.
U odnosu na mjeru „redovno pripremati i podnositi izvještaj o istragama starih i nedavnih slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima vladinoj komisiji“ navodi se da je u periodu januar-jun 2015. godine evidentirano sedam slučajeva.
Kako se navodi, to su prijetnje novinaru ND „Vijesti“ Siniši Lukoviću, uvrede na račun dopisnice „Dana“ iz Rožaja Vere Ratković, te slučaj prijetnji ND „Vijesti“, objavljen na njihovoj fejsbuk stranici.
Konstatuje se da u slučaju lomljenja stakla na vozilu koje koristi dopisnik „Dana“ iz Bijelog Polja Milovan Novović još nema kvalifikacije djela i da se radi na rasvjetljavanju slučaja. U slučaju lomljenja stakla na vozilu dopisnice „Dnevnih novina“ Zorice Bulatović iz Kolašina navodi se da je u toku rad na rasvjetljavanju napada, a da se tužilac izjasnio da se radi o krivičnom djelu uništenje i oštećenje tuđe stvari koje se goni po privatnoj tužbi. U slučaju lomljenja stakla na autu dopisnice DN iz Bara Alme Ljuce tužilac se još nije izjasnio, niti je, kako se navodi, otkriven počinilac.
Polugodišnji izvještaj bavi se i prijetnjama novinarima dnevnog lista „Dan” od strane Kemala Canovića iz Plava, funkcionera Socijaldemokratske partije iz Plava. Kako se navodi, Canović je saslušan, nakon čega su spisi predmeta poslati tužilaštvu, čije se izjašnjenje čeka.
Jedna od mjera aktivnosti iz akcionog plana jeste i uvođenje sistema mjera i radnji koje Uprava policije preduzima u cilju zaštite novinara od prijetnji i nasilja.A.T.
Rezultat pritisaka, a ne rada
Novinar kojem je dodijeljena 24-časovna policijska zaštita Tufik Softić smatra da su ovakvi izvještaji Vlade više posledica pritisaka koje međunarodna zajednica vrši nad njom, nego stvarni rezultati rada.
– Nije dovoljno da samo obezbijedite Tufika Softića i imovinu „Vijesti“ ili nekog drugog novinara, potrebno je da se temeljno radi na rasvjetljavanju napada i da se preduprijede mogući slučajni incidenti. Mogu da vam kažem da na mom slučaju nije dovoljno urađeno. Dobro je da je istraga pokrenuta, ali nije dobro što je pokrenuta nakon sedam godina i što nakon toga već godinu dana nema optužnice – ističe on.
Softić poručuje da je nezadovoljan i kvalifikacijama bombaških napada na novinare i imovinu medija.
– Kada je podmetnut esploziv pod moj automobil, taj slučaj je kvalifikovan kao izazivanje opšte opasnosti. Smatram da treba biti jasan i reći da su to teroristički akti – smatra on.
Nerasvijetljeno 16 napada
U izvještaju se navodi da je u periodu od maja 2004. do juna 2015. godine evidentirano 60 slučajeva gdje su, upotrebom fizičke snage, ozbiljne prijetnje, ili upotrebom vatrenih ili eksplozivnih sredstava, objekti napada bili pripadnici medija ili njihova imovina. Od toga je, kako se navodi u izvještaju Vlade, 44 slučaja okončano tako što je 38 procesuirano podnošenjem krivične ili prekršajne prijave protiv počinioca ili dostavljanjem predmeta na ocjenu i dalje odlučivanje tužiocu. U šest slučajeva za prijavljeni napad tužilac je ocijenio da nema elemenata krivičnog djela ni prekršaja.
– Od ukupnog broja prijavljenih događaja, 16 je još u radu/nerasvijetljeno, tako da se u vezi sa tim preduzimaju intezivne mjere i radnje na njihovom rasvjetljavanju i eventualnom procesuiranju izvršilaca. Za navedeni period, na osnovu preduzetih mjera i radnji, a u saradnji sa nadležnim tužiocima, podnijete su 23 krivične i 11 prekršajnih prijava, dok su četiri predmeta dostavljena tužiocu na ocjenu, kojima je ukupno obuhvaćeno 59 lica (38 krivično i 14 lica prekršajno, a protiv sedam lica dostavljen je predmet nadležnom tužiocu na ocjenu i dalje odlučivanje) – navodi se u izvještaju.