Kulturno blago istaknutog crnogorskog vajara Mija Mijuškovića oličeno u velikom broju skulptura u drvetu, kamenu i bronzi, kao i brojna djela drugih umjetnika koje je posjedovao trajno su uništeni ili se i dalje uništavaju u zgradi Meteorološke stanice u Nikšiću, gdje je radio do penzionisanja 1992. godine. Zbog nemogućnosti da povrati svoja djela, višestruko nagrađivani umjetnik podnio je tužbu protiv Hidrometeorološkog zavoda (HMZ) za povraćaj uzurpiranih stvari i za naknadu štete za uništena djela. Ali nakon skoro dvije decenije sporenja, crnogorski sudovi su, kako kaže, aminovali nepocjenjivu štetu koja je nanijeta njegovom umjetničkom stvaralaštvu. Kao rezultat borbe za povraćaj svojih umjetničkih djela i naknade štete za uništeno kulturno blago, Mijušković je nakon svega „dužan državi”. Nedavno mu je, kako kaže, stigla zabrana na penziju zbog namirenja sudskih troškova koji su se nagomilali tokom dvodecenijskog spora.
– Nakon što sam 1992. godine otišao u penziju, imao sam nekoliko velikih izložbi u značajnim galerijama i muzejima. Tada mi je za stvaralački rad i unapređenje meteorološke službe Crne Gore dodijeljeno i najveće priznanje republike – Trinaestojulska nagrada. I upravo u tom periodu mimo pravnog osnova, u Meteorološkoj stanici, gdje sam radio nekoliko decenija, nije obavljena primopredaja kulturnog blaga koje sam posjedovao. U međuvremenu su uništene mnoge skulpture, prije svih one rađene u drvetu, pa i neke nastale u bronzi i kamenu. Nestale su slike. Uništene su ili nestale moja biblioteka i arhiva. I ostatak skulptura je ugrožen... Tako je uništen i dio mene – priča za „Dan” poznati crnogorski vajar.
Nakon dugog trajanja postupka, Osnovni sud u Podgorici donio je presudu zasnovanu na nalazu vještaka da se Mijuškoviću isplati 80.000 eura na ime štete koja mu je nanesena uništenjem umjetničkih djela koja su nakon njegovog penzionisanja ostala „iza brave”. Postupajući po žalbi tadašnjeg HMZ-a, Viši sud je poništio presudu niže sudske instance, jer navodno tuženoj strani nije na vrijeme uručena presuda, i predmet vratio na ponovono suđenje. Osnovni sud je opet donio istu presudu sa rokom žalbe od 15 dana. Kako kaže Mijušković, HMZ je tek nakon 30 dana podnio žalbu, tvrdeći da je presudu primio tog dana.
Viši sud je uvažio žalbu i zakazao raspravu. Po dolasku u sudnicu, kako tvrdi Mijušković, sudija ga je obavijestio da suđenja neće biti, da je završeno i da će o tome dobiti pisanu odluku.
Nakon 17 godina suđenja, kako pojašnjava Mijušković, prikupila se ogromna kamata i sudski troškovi, pa se „neki patriota sjetio da bi državu trebalo spasavati”. Viši sud je, kako tvrdi, prihvatio žalbu HMZ-a i preinačio presudu.
– Nakon par dana od rasprave, koja se nije ni održala u Višem sudu, dobio sam preinačenu presudu prema kojoj sam ja kriv za sve što mi je uništeno, a naloženo mi je i da snosim troškove suđenja. Viši sud je utvrdio da mi je dat dvorac kralja Nikole, koji je nedavno ustupljen Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, da mi je dodijeljeno 50.000 maraka i 30.000 eura. Ne znam kako je moguće da je jedna presuda mogla biti zasnovana na takvim lažima, kaže Mijušković.
Mijušković navodi kako je kasnije utvrdio da je HMZ dobio presudu istog dana, da je o tome izvadio potvrdu iz Direkcije pošte, o čemu je podneskom obavijestio sud, ali je Viši sud svakako preinačio presudu.
– Potom je sve veoma brzo odlučeno – poništavanje dvostruke presude Osnovnog suda, odbijanje revizije i potvrda Vrhovnog suda. I tu nije bio kraj. Tri godine je bilo potrebno da se tako nešto izmisli. A veoma malo vremena da se donesu neshvatljive odluke na osnovu lažnih konstatacija – tvrdi Mijušković.
Zbog nemogućnosti da povrati svoju imovinu i zbog dugog trajanja spora, Mijušković je 2012. godine planirao štrajk ispred Skupštine, namjeravajući da vrati Trinaestojulsku nagradu koja mu je dodijeljena. Međutim, tada ga je pozvao tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović i obavijestio da bi predsjednik države Filip Vujanović želio da ga primi na sastanak.
Na sastanku kod Vujanovića, kojem je prisustvovao i Mićunović, Mijušković je iznio svoj problem. Tokom susreta mu je obećano da će sve biti riješeno, ali poslije godinu stanje je bilo isto.
Dobijao je, kako se prisjeća, obećanja i od tadašnjeg predsjednika Ustavnog suda da će predmet biti prioritetno riješen, ali je u međuvremenu promijenjena sudijska granitura, nakon čega je donijeta presuda kojom je aminovana šteta na Mijuškovićeva djela.
Nakon svega, kako kaže, traži da mu se vrati njegovih 100 slika iz Meteorološke stanice.
– Gadio sam se ovakvih stvari i nijesam htio da pričam o ovome na ovakav način. Želio sam da pričam o onome što u 84. godini i dalje radim po cijeli dan. Smatram da ovo sve nema veze s politikom, nego sa bitangama. Meni ne treba tih 80.000 eura, ali mi treba ono što sam stvarao svojim rukama. Gnušao sam se ovakvih razgovora jer sam svoj kraj i zemlju uvijek predstavljao na najbolji način – objašnjava on. Na pitanje zašto nije podnio predstavku Evropskom sudu za ljudska prava, Mijušković kaže da nije htio.
– Gdje god da sam išao ja sam najljepše pričao o svojoj državi – kaže on.A.T.
Izgradio meteorološki opservatorij
Poznati vajar Mijušković objašnjava da je za vrijeme svog rada u Meteorološkoj stanici dobrovoljnim radom na goloj ledini, u kamenjaru iznad Nikšića, izradio meteorološki opservatorij. Od cetinjskog salona, koji je, kako kaže, bio jugoslovenskog ranga, dobio je dvije nagrade. Nagrade je dobio i od gradova Nikšić i Cetinje, a dobitnik je Trinaestojulske nagrade. Za vrijeme dvogodišnjeg vršenja funkcije vršioca dužnosti direktora HMZ-a, izgradio je stanice u Budvi, Herceg Novom i Žabljaku.
Uzalud se obraćao Milu
Mijušković se u više navrata obraćao predsjedniku države Filipu Vujanoviću, predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću, Skupštini Crne Gore, Ministarstvu kulture, Vrhovnom sudu, ali odgovore nikada nije dobio.
Sada, kako kaže, gotovo usamljen, radi po cijeli dan, pokušavajući da nakon protjerivanja iz Nikšića stvori novi „muzej kamena”.
U pismu koje je poslao predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću, Mijušković je pitao kako je moguće da „jedan Viši sud iznosi i presudi takve laži”. U jednom od dopisa koje je poslao Vujanoviću i Đukanoviću naveo je da je takvo postupanje nedostojno prema bilo kojem čovjeku nevezano za to koliko je nagrada dobio među kojima i Trinaestojulsku. Ukazao je da je Viši sud usvojio žalbu HMZ-a, iako je, kako navodi, pismo direkcije pošte potvrdilo da je presuda ovom preduzeću uručena istog dana kada je upućena iz Osnovnog suda. Naveo je da je meteorološki opservatorij koji je podigao iznad Nikšića posjetio veliki broj istaknutih gostiju, među kojima pjesnici Vesna Parun, Brano Petrović, Slobodan Marković, Pol Filipo iz Uneska.
Viši sud bez komentara
Iz Višeg suda nijesu odgovarali na pitanja u vezi Mijuškovićevog slučaja. Iz te sudske instance nijesu pojasnili na osnovu čega je sud zaključio da su Mijuškoviću „dodijeljeni dvorac Kralja Nikole, 50.000 mara ka i 30.000 eura”.