Evropska komisija (EK) je u izvještaju o napredku Crne Gore za učlanjenje u Evropsku uniju ocijenila da su javne nabavke u našoj državi „oblast naročito osjetljiva na korupciju”. U tom dokumentu se kaže da je dobar napredak postignut u usvajanju izmjena Zakona o javnim nabavkama.
– Međutim, potrebno je još rada da bi se spriječila korupcija koja se javlja tokom procedure nabavke. Potrebno je uložiti više napora da bi se ojačali kapaciteti za sprovođenje i primjenu na svim nivoima. U narednoj godini Crna Gora bi trebalo da započne sprovođenje nove strategije radi razvijanja sistema javnih nabavki, kako bi osigurala da on funkcioniše produktivno, efikasno i transparentno, da dodatno ojača kapacitete sprovođenja i primjene sistema javnih nabavki na svim nivoima, uključujuć́i elektronske nabavke, praćenje ugovora i nadzor i izvještavanje o procedurama javnih nabavki, i da sprovede plan usklađivanja propisa kako bi osigurala potpunu usklađenost s direktivama o javnim nabavkama Evropske unije iz 2014, pogotovo u pogledu koncesija – kaže se u izvještaju EK.
Državne institucije su u 2014. potrošile 327.161.639 eura na ime javnih nabavki, odnosno za nabavku roba, za usluge i radove za potrebe njihovog rada. Prema navodima EK, to čini 9,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
– Potrebno je bolje praćenje dodjele i sprovođenja ugovora. Poboljšani su kapaciteti ugovornih organa da upravljaju procesima javnih nabavki. Planiranje, priprema i sprovođenje javnih nabavki uglavnom su u skladu s principima transparentnosti i efikasnosti. Međutim, javne nabavke pate od pretjerano formalnog pristupa i prevalencije cijene kao jedinog kriterijuma za dodjelu ugovora – piše u izvještaju.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić saglasan je sa navodima EK i kaže da javne nabavke u našoj državi predstavljaju plodno tlo za razvoj korupcije. On ističe da je vidljivo da poslove sa državom dobijaju jedni te isti izvođači.
– Naravno da je procedura izbora dovedena do savršenstva pa javni tenderi nemaju proceduralne propuste. Ipak, suština je prikrivena sofisticiranim izborom najpovoljnijeg izvođača po želji svih učesnika u tom procesu. Evropska komisija je to prepoznala i zato stalno insistira na procesuiranju krupne korupcije. Pokušaji da se procesuira nekoliko prodaja državne imovine u opštini Budva, samo su početak borbe sa korupcijom. Ova bolest zahvatila je i ostale opštine, pa tako svi bivši gradonačelnici zadovoljno odlaze sa funkcija predsjednika opština, jer su dobro unovčili svoju funkciju – kaže Lekić.
On ističe da je borba za lokalnu vlast postala unosan posao i zato su funkcije čelnih ljudi u opštinama više nego primamljive.
– Poznato je da njihova primanja ne premašuju 1.000 eura, ali zato su mogućnosti za bogaćenje više nego očigledne. Kada bi kontrola svih javnih nabavki bila transparentna i podložna provjerama nezavisnih stručnih ljudi, korist bi za građane bila višestruka, ali bi interesovanje za lokalne funkcije naglo opalo. Kako je čitav sistem zatrovan korupcijom, samo možemo pretpostaviti šta se radi na nivou Vlade, ministara i slično, kada lokalni činovnici žive od prikazanih skromnih plata, ali je njihova imovina višemilionska – smatra Lekić.
Direktor Monitoring programa MANS-a Vuk Maraš kaže da najmanje 40 miliona eura iz svere javnih nabavki završi u sivoj ili crnoj zoni, odnosno u korupciji, te stoga i ne čude kritike EK. On ističe da sistem javnih nabavki treba da prođe kroz korjenite reforme, kako bi se rizik od korupcije smanjio na najmanju moguću mjeru.
– Državna komisija za kontrolu javnih nabavki mora imati bolje kapacitete i mora biti nezavisna od Vlade. Neophodana je kontrola realizacije javne nabakvke, jer do sada nije kontrolisano kako se sprovodi ugovor koji je potpisan i da li državni organi dobijaju kvalitetne robe, usluge ili radove. Treba kontrolisati zašto se vrijednosti nekih tendera povećavaju nakon sklapanja ugovora. Potrebno je uvesti crne liste ponuđača kako bi se sankcionisali oni koji krše ugovore i ne dostavljaju kvalitetnu robu, koji ne pružaju kvalitetne usluge i radove i zloupotrebljavaju proces, čime se krši zakon – ističe Maraš.M.S.
Nezaštićen javni interes
Poslanik Potitivne Crne Gore Goran Tuponja kaže da sistem javnih nabavki, koji je koncipiran i osmišljen da bi suzbio moguće manipulacije i zloupotrebe, u praksi pokazuje svoje manjkavosti i limite.
– Osim prilično komplikovane procedure, koja je često osporena iz marginalnih razloga, ne vidim da je ispunjen osnovni zadatak, a to je zaštita javnog interesa. Sistem javnih nabavki obuhvata oblasti u kojima se troši veliki državni novac, pa po prirodi stvari čini da je plodno tle za kriminal i korupciju. Vjerujem da bi jednostavnija i transparentnija procedura javnih nabavki uz konsekventiju kontrolu odgovornih za sprovođenje tih procedura bila nešto što bi bolje štitilo javni interes građana. Često se u praksi dešavalo da se iz proceduralnih razloga pojedini konkursi obaraju i time čine štetu korisnicima tih usluga. Depolitizovana profesionalna državna administracija i odgovornost pojedinca, uz snažniji kontrolni mehanizam i pojednostavljene procedure, jedini su pravi odgovor za kvalitetno funkcionisanje sistema javnih nabavki – ističe Tuponja.