Osnivanjem vjerskih ustanova i škola, pojedine strukture iz regiona namjeravale su da mobilizuju radikalne strukture u Crnoj Gori, a iza tih namjera najmanje se krila vjerska, a daleko više njihova politička pretenzija, izjavio je u intervjuu za „Dan“ reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić. Govoreći o vjerskom radikalizmu, vehabijskim pokretima i učešću na stranim ratištima, Fejzić je ukazao da je poslednjih godina u medijima više prisutan glas predstavnika ISIL-a ili Al-Kaide, nego ovlašćenih institucija za tumačenje islama, poručujući da je IZCG riječ njihovo oružje u borbi protiv ektremizma.
●Poslednju godinu obilježili su brutalni napadi terorističke organizacije, koja sebe naziva Islamskom državom. Rast vjerskog ekstremizma evidentan je u svijetu, pa i u regionu. Da li mislite da Crnoj Gori prijeti opasnost od djelovanja radikalnih vjerskih grupa i organizacija?
– Kad govorimo o vjerskom ekstremizmu treba imati na umu da govorimo o jednoj vrlo kompleksnoj društvenoj pojavi koju ne bismo smjeli pojednostavljivati. Danas zahvaljujući medijskom pojednostavljivanju stvari, vjernik koji i malo drži do vjere, etiketira se ekstremistom. Konkretno u vezi sa muslimanima, vjernik koji obavlja pet dnevnih namaza u očima javnosti postaje ekstreman iako je to minimum obaveza kojima vjernik iskazuje privrženost vjerskim uvjerenjima. Tako, kada postavljamo ovo pitanje, moramo biti jako precizni da li mislimo na istu pojavu. Na primjer, za državu je vjerski ekstremizam samo ona pojava koja predstavlja prijetnju bezbjednosti, a povezana je sa vjerskim učenjem. Za novinare to je osoba koja (kad su u pitanju muslimani) slijedi kulturu Istoka u oblačenju ili nosi bradu. Vjerske zajednice mnogo više pažnje posvećuju ideološkoj pozadini ekstremizma koja pokušava da postavi normom, zvaničnim učenjem nešto što odudara od zvaničnog tumačenja jedne vjere i isključuje je iz šire zajednice.
Opasnost od ekstremnog učenja javlja se ondje gdje nema osude i djelovanja vjerskih zajednica koje bi suzbile takvo djelovanje. Islamska zajednica u Crnoj Gori mislim da može biti primjer zajednice u regionu koja je od samog početka zauzela stav prema radikalnim pokretima, ne samo u Crnoj Gori, već i u svijetu. Kad kažem primjer zajednicama ne mislim samo na islamske zajednice već i ostale. Svjedoci smo ne samo devedesetih već i kasnije radikalnih izjava pojedinih predstavnika zajednica.
●Imate li saznanja da li takve organizacije, a koje svoje djelovanje navodno zasnivaju na islamu, imaju svoje „ogranke“ u Crnoj Gori? U Crnoj Gori se najčešće govori o postojanju vehabijskog pokreta. Prema Vašim saznanjima, koliko pripadnika takvog pokreta ima u Crnoj Gori i koliko je njihovo djelovanje destruktivno po Islamsku zajednicu i generalno društvo?
– Ne znam koliko pripadnika ekstremnih grupacija ima u Crnoj Gori i u kakvoj su vezi sa takvim grupacijama izvan zemlje. Ali ono što je evidentno je da su takvi pokreti problem Islamskoj zajednici, iz jednog razloga – jer su naišli na osudu zvanične politike zajednice. Da smo kojim slučajem zauzeli pomirljiv stav i dali im prostora za djelovanje, oni bi vjerovatno promijenili svoj odnos prema zajednici, ali bi tada naša zajednica odstupila od svoje misije pozivanja na naučavanje ispravne vjere i interesa muslimana.
●Da li Vam je poznato kako djeluje jedan pripadnik vehabijskog pokreta?
– Ti pokreti su od samog početka prepoznali neprijatelja za svoje djelovanje u zvaničnim vjerskim zajednicama i napadali su imame, vjerske službenike i viševjekovnu tradiciju muslimana u Crnoj Gori i uopšte na Balkanu. Pokušali su i pokušavaju i danas da unesu pometnju u džematu kao osnovnoj organizacionoj jedinici Islamske zajednice, na način da su pokrenuli kamapanju protiv načina obavljanja vjerskih obreda i kućnog reda u džamijama. Jedna ekstremna grupa cijelu svoju ideologiju temelji na kritici i rušenju zvaničnih zajednica jer su one smetnja za njihovo širenje. Tako da je osnov njihovog učenja unošenje stanja anarhije u tumačenju i primjeni vjere. U takvim okolnostima za nekoliko godina može se očekivati pojava nekoliko pojedinaca koji će oformiti džemate koji će početi da optužuju jedni druge za nevjerovanje, a to je već dobar početak za razvijanje pokreta koji predstavljaju opasnost po šire društvo i javni red i mir.
●Nerijetko se moglo čuti da pojedine strukture iz regiona rade na „mobilizaciji“ vehabija, te da su navodno postojale namjere osnivanja škola i vjerskih ustanova za propagiranje takvog, uslovno rečeno, učenja. Da li je to tačno?
– Kao što sam rekao, osnovna karakteristika radikalnih pokreta jeste uvođenje haotičnosti u radu jedne zajednice. Osnivanje navedenih ustanova imalo je za cilj destabilizaciju Islamske zajednice i razbijanje jedinstva muslimana u Crnoj Gori. Iza osnivanja ovih ustanova krila se najmanje vjerska, a daleko više političke pretenzije pojedinih krugova iz susjedne države. Ove ustanove su bile pokušaj za mobiliziranje radikalnih struktura u Crnoj Gori koje jedva čekaju saveznika u borbi protiv institucionalnog jedinstva muslimana u Crnoj Gori.
●Kakve aktivnosti IZCG preduzima kako bi vjernicima ukazala na destruktivnost djelovanja takvih pokreta?
– Islamska zajednica kroz mekteb, srednju vjersku školu medresu, tribine, seminare, hutbe (obredni govor u džamijama petkom) iznosi zvanično tumačenje vjere i zauzima stav po pitanju određenih pojava u društvu. Naša oružje u borbi protiv ekstremizma je naša riječ. Vjerski službenici su prisutni u narodu i ukazuju im na pokušaje devijantnog tumačenja i primjene islama. Upravo dok razgovaramo o ovoj temi u Crnoj Gori u svim medžlisima organizovali smo ciklus tribina pod nazivom „Srednji put“, koji poziva ispravnom i zvaničnom tumačenju vjere.
●Kako IZCG gleda na učešće crnogorskih građana na stranim ratištima i koliko to utiče na stvaranje loše percepcije javnosti prema islamu?
– Svaki oblik podržavanja ili hrabrenja onih koji idu na ratište ili podržavaju organizaciju Islamske države nanosi veliku štetu islamu i muslimanima u cijelom svijetu. Danas su muslimani osuđeni na vječito pravdanje da islam nije ono što tumači organizacija zvana Islamska država, već da je islam religija koja širi mir. Koliko ćemo uspjeti da ubijedimo svoje komšije zavisi od toga koliko će mediji prenositi realnu sliku o islamu i kulturi i običajima muslimana. Poslednjih godina više je u medijima bio prisutan glas predstavnika Isila ili Al-Kaide nego ovlašćenih institucija za tumačenje islama. Mislim da je to veliki problem. Kada su posrijedi crnogorski mediji, zahvalni smo im što su u svim emisijama koje su govorile o antimuslimanskim tumačenjima islama dozvolili učešće i predstavnicima zajednice.
●Da li ste zadovoljni odnosom države prema IZCG i u kom smjeru smatrate da bi trebalo unaprijediti tu saradnju?
– Odnos države Crne Gore prema Islamskoj zajednici je u uzlaznoj putanji, uvijek može biti bolji ali imamo na umu činjenicu da je proteklo svega jedna decenija od sticanja nezavisnosti, a u tom periodu ostvareni su poprilično korektni odnosi. Ono što zajednice traže od države u sekularnom društvu je prostor za slobodno naučavanje i primjenu vjere. Razumijem da se još mnogi preduslovi moraju ispuniti da bi se obezbijedio navedeni prostor, ali mnogo je i urađeno.
A.T.
Problematično neprepoznavanje istorijskog kontinuiteta
●Da li mislite da je dobra odluka Vlade da revidira Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti? Osim samog naziva zakona, šta je za Vas bilo najproblematičnije u tom aktu? Da li smatrate da je pojedinim odredbama zakona mogao biti doveden u pitanje integritet Islamske zajednice u Crnoj Gori?
– Poslije javne rasprave mislim da će Vlada izvršiti neke izmjene, ali ne bitne, s obzirom da je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ukazalo u jednom od saopštenja da se uglavnom radi na nekim manjim izmjenama koje se tiču konciznosti teksta nacrta zakona. Tako da ne vjerujem da se radi o značajnom revidiranju teksta, ali sačekaćemo da vidimo.
Mi smo poslali dopis ministarstvu sa dvadesetak sugestija na tekst nacrta zakona, jedan veći dio tih sugestija ticao se preciziranja odrebi koji regulišu pravni položaj i funkcionisanje zajednica, posebno u onom dijelu koji se tiče odnosa zajednice i države. Političko neslaganje sa zakonom istakli smo u dijelu koji se odnosi na neprepoznavanje u tekstu nacrta istorijskog kontinuiteta zajednica koje su viševjekovno prisutne u Crnoj Gori i član 52 koji se odnosi na vjerske objekte sagrađene do 1. decembra 1918, posebno na stav 2 ovog člana. Naše neslaganje sa nazivom je samo jedna od sugestija koja ima pravne reprekusije na daljni sadržaj zakona i njegov odnos prema ostaloj zakonskoj regulativi.
Zukorlić ima ambiciju da širi politički uticaj
●U javnosti je već duže vrijeme aktuelan sukob IZCG sa muftijom sandžačkim Muamerom Zukorlićem. Šta je bio osnov tog sukoba i da li je on prevaziđen?
– Mislim da ste dobro primijetili da je Islamska zajednica u Crnoj Gori u sukobu sa gospodinom Zukorlićem a ne sa institucijom Islamske zajednice u Srbiji koju on predstavlja. Duboko sam uvjeren da unutar njihove zajednice postoji veliki broj službenika koji su za korektnu saradnju na islamskim principima promicanja dobra i sprečavanja zla.
Pitanje Sandžaka nije problem njegovog nepriznavanja kao kulturno-istorijske kategorije od strane obje zajednice, već ambicija muftije Zukorlića da administrativno pokriva onaj dio Sandžaka koji se prostire i u Crnoj Gori. U njegovim izjavama ideja Sandžaka je na zadnjem mjestu, a mnogo više je zastupljena njegova ambicija da proširi vlastiti politički uticaj i po cijenu podjela koje je izazvao na području Prijepolja, Tutina, Novog Pazara itd.