U izbornoj 2016. godini iz državnog budžeta biće potrošeno 4,3 miliona eura za ugovore o djelu po kojima će organi državne uprave zasnivati ili zasnivaju radni odnos sa zaposlenima. Iako je Državna revizorska institucija (DRI) više puta u svojim izvještajima upozoravala da pojedine potrošačke jedinice angažuju lica po osnovu ugovora o djelu za obavljanje poslova za koje su sistematizovana radna mjesta, sa problematičnom praksom nastavljeno je i u ovoj godini, u kojoj treba da se održe parlamentarni izbori.
I civilni sektor i opozicija više puta su isticali da državni organi koriste mehanizam zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu u cilju predizborne kampanje i obezbjeđivanja „sigurnih glasača“ vladajuće koalicije i masovnog zapošljavanja zbog kupovine glasova, onako kako je objelodanjeno aferom „Snimak“.
Prema zvaničnom izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za 2012. godinu, u izbornoj godini je 400 ljudi u državnom sistemu nezakonito zaposleno preko ugovora o djelu, kako bi se izbjegla zakonska ograničenja o zapošljavanju. Mimo toga je 700 ljudi zaposleno kroz „normalni“ radni odnos. DRI je u svom izvještaju o reviziji završnog računa budžeta za 2012. godinu, koja je takođe bila izborna, konstatovala da je potrebno „još jednom preispitati pitanje zapošljavanja po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima i ugovora o djelu i takvo zapošljavanje uskladiti sa usvojenom strategijom i prilagoditi stvarnim potrebama i realnim zahtjevima svih institucija“.
U izvještaju za 2013. navodi se da je revizijom izdataka za ugovore o djelu utvrđeno da pojedine potrošačke jedinice angažuju lica na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima za obavljanje poslova koji su aktom o sistematizaciji predviđeni kao redovni i za koje su sistematizovana radna mjesta.
– Preporučuje se potrošačkim jedinicama da angažuju lica na osnovu ugovora o djelu ili ugovora o privremenim i povremenim poslovima samo u opravdanim slučajevima u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima – piše u izvještaju DRI.
Prema podacima iz Predloga zakona o budžetu za 2016. godinu, tužilaštvo je opredijelilo 45.000 eura za izdatke po osnovu isplate ugovora o djelu. U tu namjenu, Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima opredijelila je 24.000, Ministarstvo unutrašnjih poslova 20.000, a Uprava policije 37.000. Za Vojsku je opredijeljeno 14.400, za Ministarstvo odbrane 27.600, a za resor finansija 20.000 eura. Za ugovore o djelu Poreska uprava će ove godine dati 38.800 eura, dok je za programe upravljanja budžetom, politike, propisa i žalbi, administracije i komisija opredijeljena još 101.000.
Za izdatke po osnovu ugovora o djelu Uprava za nekretnine daće 301.200 eura. Za Upravu za imovinu opredijeljeno je 50.000, a za igre na sreću 19.000 eura.
Ministarstvo vanjskih poslova za ovu namjenu opredijelilo je 39.450 eura, dok je za diplomatsko-konzularna predstavništa obezbijeđeno čak 1.380.000.
Za ugovore o djelu lica koja angažuje Ispitni centar opredijeljeno je 215.000, za Policijsku akademiju 40.000, a za Fakultet za crnogorski jezik i književnost 25.000 eura.
Za više programa u okviru Ministarstva kulture za ugovore o djelu daće se preko 100.000. Za angažman lica po osnovu ugovora o djelu u Ministarstvu ekonomije u ovoj godini opredijeljeno je 39.000 eura, a za Zavod za meteorologiju 21.000. Za Ministarstvo saobraćaja i pomorstva za ovu namjenu opredijeljeno je oko 150.000, a za uprave za vodu i šume 20.000, odnosno 145.000 eura. Za ovakve angažmane Ministarstvo zdravlja daće 7.000, resor za ljudska prava 9.000, a rada i socijalnog staranja 3.500. Za Centar za azil opredijeljeno je 100.000, a za više programa u okviru Ministarstva održivog razvoja i turizma 87.000 eura. Ministarstvo za informaciono društvo i tehnologije opredijelilo je 15.226 eura, resor nauke 10.000, a Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) oko 28.000.
Za angažmane po osnovu ugovora o djelu Zavod za zapošljavanje u 2016. daće 17.000, Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) 45.000, a Fond PIO 100.000.
Predsjednik Radničke partije i poslanik Demokratskog fronta (DF) Janko Vučinić ocjenjuje da ovakvi podaci upućuju na metode kojima će se vladajuća partija koristiti u predizbornoj kampanji. On smatra da se mogućnost zloupotrebljavanja ugovora o djelu ne može isključiti.
– Moguće je da se ti ugovori zloupotrebljavaju i koriste za ono što je otkriveno u aferi „Snimak“, i u ostalim nezakonitim radnjama koje su se dešavale prije izbora. Radi se o visokim iznosima i sasvim je moguće da će se koristiti za predizbornu kampanju i kupovinu glasova – ocijenio je Vučinić za „Dan“.
Profesor radnog prava Vesna Simović Zvicer objašnjava za „Dan” da ugovori o djelu nijesu apsolutno zabranjeni, te da je njihova primjena problematična onda kada se koriste za radna mjesta koja su sistematizovana.
– Poslodavac u privatnom ili javnom sektoru ne može angažovati nekoga po osnovu ugovora o djelu za radna mjesta koja su sistematizovana. To mora biti ugovor o radu – objašnjava ona.
A.T.
Samo za određena radna mjesta
Vesna Simović Zvicer pojašnjava da poslodavac može angažovati neko lice po osnovu ugovora o djelu, u situacijama kada ima potrebu za nekim fizičkim ili intelektualnim poslovima, a ona nijesu usko vezana za ono što su radna mjesta u njegovom preduzeću koja su sistematizovana.
– Ja nekoga mogu angažovati po osnovu ugovora o djelu ako to nijesu poslovi koji su sistematizovani aktom o sistematizaciji. Zloupotreba, odnosno prekršaj, u toj situaciji, bila bi ukoliko je neko angažovan po osnovu ugovora o djelu za radno mjesto u ministarstvu ili nekom drugom organu uprave koje je sistematizovano – ističe ona.