Netačne podatke o imovini u toku prošle godine dalo je šest državnih tužilaca. Prema podacima koje je 31. decembra 2015. objavila Komisija za sprečavanje sukoba interesa (čije je nadležnosti od 1. januara preuzela Agencija za sprečavanje korupcije), tužioci su skrivali akcije, prihode i pokretnu imovinu. Netačne podatke o imovini, zbog kojih se može samo prekršajno odgovarati, dali su zamjenici višeg državnog tužioca u Podgorici Miloš Šoškić i Maja Jovanović, kao i zamjenik vrhovnog državnog tužioca Radmila Ćuković. Neprijavljivanjem tačnih podataka o imovini, zakon su prekršili i zamjenici osnovnih državnih tužilaca (ODT) u Baru i Nikšiću, Radovan Đurišić i Vjera Mićunović.
Zamjenik ODT Bar Radovan Đurišić prekršio je zakon jer je komisiji dostavio netačne i nepotpune podatke koji se odnose na novčane prihode njegove supruge.
Komisija je utvrdila da Đurišić nije prijavio prihod njegove supruge u bruto iznosu od 1.728 koji je ostvarila u jednom privrednom društvu. Đurišić je Komisiji obrazložio da je njegova supruga zasnovala radni odnos u tom preduzeću početkom aprila 2014. godine (nakon što je podnio izvještaj), a da joj je prestao radni odnos početkom februara 2015. (prije nego, što je dostavio izvještaj za 2014. godinu). On je kazao, kako se navodi u rješenju Komisije, da je previdio da u izvještaj unese prihod koji je njegova supruga ostvarila za navedeni period.
Zamjenik vrhovnog državnog tužioca Radmila Ćuković nije prijavila tačne i potpune podatke koji se odnose na pravo svojine na putničko motorno vozilo marke „fijat punto“ , koje je kod Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) registrovano na ime njenog supruga.
– U svom izjašnjenju na pismo Komisije Radmila Ćuković je navela da njena namjera nije bila da u izvještaju o prihodima i imovini za 2013. godinu dostavi nepotpune i netačne podatke, već se desio previd, s obzirom da je putničko motorno vozilo marke „fijat punto“ prodato početkom 2012. godine za iznos manji od 800 eura, kao i da je bila u uvjerenju da je lice koje je kupilo auto, izvršilo njegovo prevođenje na svoje ime. Ćukovićeva je dalje navela da je tek nakon obavještenja od strane Komisije saznala da se sporno auto i dalje vodi na njenog supruga, s obzirom na to da lice koje je kupilo auto nije izvršilo njegovo prevođenje zbog lošeg imovnog stanja.
Miloš Šoškić, zamjenik višeg državnog tužioca, prekršio jer zakon jer Komisiji nije prijavio tačne podatke koji se odnose na prihode njegove supruge koji je ostvarila po osnovu rada u Crnogorskoj komercijalnoj banci u bruto iznosu od 260 eura, Ministarstvu finansija od 6.021, Mikrokreditnoj finansijskoj instituciji ,,Alter Modus“ od 691 i Institutu za strateške studije i projekcije Podgorica u iznosu od 74 eura. Kako se navodi u odluci Komisije, to sve ukupno čini bruto iznos od 7.047 eura, koji joj je isplaćen u 2013. godini.
Komisija je u ovom slučaju postupala po inicijativi NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO).
– U izjašnjenju od 31. januara 2014. godine, Miloš Šoškić je naveo da zbog specifičnosti porodičnih odnosa, u periodu podnošenja izvještaja o prihodima i imovini za 2014. godinu, nije raspolagao podatkom o visini godišnjeg prihoda koji je ostvarila njegova supruga. Komisija je cijenila izjašnjenje, ali smatra da se radi o omašci Miloša Šoškića gdje je navedeno ,,izvještaj o prihodima i imovini za 2014“, s obzirom da se izvještaj odnosi na 2013. godinu, a ne 2014. godinu kako je naveo – navodi se u odluci.
Zamjenik ODT Nikšić Vjera Mićunović Komisiji nije prijavila vlasništvo u privrednim društvima koje njen suprug ima. Mićunovićeva nije prijavila akcije u „MMK Standard“ Nikšić, „Željezara“ Nikšić, „Institut crne metalurgije, „Radvent u stečaju“ Nikšić. Mićunovićeva je u izjašnjenju Komisiji navela da akcije nije prijavila jer nije znala da se vode na njenog supruga. Ona je istakla da je dio navedenih akcija vlasništvo njenog supruga.
Zamjenik višeg državnog tužioca Maja Jovanović dala je netačne podatke o akcijama koje u preduzećima „13. jul – Plantaže“, HLT Fondu i Eurofondu ima njen suprug. Ona je u izjašnjenju Komisiji navela da akcije nije objavila zbog previda, te da nije imala namjeru da prijavi nepotpune podatke.
U toku prošle godine, Komisija je utvrdila da je netačne podatke o imovini dalo šest poslanika, sedam javnih funkcionera koje bira, imenuje, postavlja ili daje saglasnost Skupština i 100 onih o čijem imenovanju odlučuje Vlada. Netačne podatke dao je i jedan član Sudskog savjeta, 20 sudija i dvoje sudija za prekršaje.
A.T.
Pasivnost tužilaštva
Advokat Veselin Radulović ističe da nije ohrabrujuća činjenica da i određeni broj državnih tužilaca prikriva imovinu. On navodi da bi tužioci trebalo da budu najpozvaniji za suzbijanje takvih radnji.
– Po meni, to je vrlo simptomatično i čini mi se da pokazuje zašto je državno tužilaštvo bilo prilično pasivno kada je u pitanju predlog da se nezakonito bogaćenje javnih funkcionera propiše kao krivično djelo. Podsjetiću da je taj predlog u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija i da se u skladu sa njim omogućava suzbijanje korupcije na visokom nivou, posebno u onom dijelu kada javni funkcioneri prikrivaju jedan dio imovine i kada ne mogu da dokažu zakonitost njenog porijekla – ocijenio je za „Dan” Radulović.
On smatra da sama činjenica da među funkcionerima koji prikrivaju imovinu ima i državnih tužilaca možda upućuje na razloge zašto tužilaštvo nije podržalo tu inicijativu.
– Iako bi bilo prirodno da se tužilaštvo zalaže za njenu realizaciju, jer bi imalo mnogo jako oružje i mnogo bi lakše dokazivali korupciju javnih funkcionera – zaključuje on.