Postupajući po osnovu prijava građana, veterinarski inspektori u prošloj godini naložili su da se uništi 97.200 kilograma pilećeg mesa i 16.700 junećeg. Razlog za podnošenje prijava su nebezbjednost proizvoda i neposjedovanje deklaracija. Kako je za „Dan” saopšteno iz Veterinarske inspekcije, na čijem se čelu nalazi Mirjana Drašković, građani su u toku prošle godine podnijeli 35 prijava, od kojih je šest bilo opravdano.
– U objektu „Martinović”, Blok VI, uništeno je 53.600 kilograma pilećeg mesa i podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U objektu Maksi 101, DOO Domaća trgovina, uništeno je 24.450 kilograma pilećeg mesa i podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. U oba slučaja sud je donio presudu kojom su ta dva subjekta kažnjena u skladu sa propisima, odnosno donijeta su dva rješenja o uništenju nebezbjedne hrane. U objektu Market, DOO Fortuna konsalting, u Ulici Bratstva jedinstva 27, uništeno je 19.150 kilograma pilećeg mesa bez deklaracije, zbog čega je donijeto rješenje o otklanjanju nepravilnosti i uništenju nebezbjedne hrane. Za ostale vrste mesa (teleće, juneće, jagnjeće) bilo je 11 prijava, od kojih su tri bile osnovane. U objektu Franca 15 uništeno je 16.700 kilograma junećeg mesa, zbog čega je izrečena mjera ukazivanja i donijeto je rješenje o uništenju nebezbjedne hrane. U dva slučaja bile su opravdane prijave protiv mesare „Ljiljković” (DOO Ljiljković kompani), u kojima je navedeno da isti mesar uslužuje kupce mesom i naplaćuje, što u maloprodajnom objektu nije dozvoljeno. Prvo je izrečena mjera ukazivanja, a zatim je donijeto rješenje o otklanjanju nepravilnosti – kazali su za „Dan” u inspekciji.
U Veterinarskoj inspekciji navode da su u 2015. godini u Crnu Goru uvezene 943 pošiljke proizvoda od mesa u količini od 4.973 tone. Kako kažu, od 943 pošiljke uzeto je 135 uzoraka i to 57 na bezbjednost, 20 za mikrobiološke analize, 36 za analizu kvaliteta, 12 na prisustvo aditiva i 15 na prisustvo štetnih materija. U Crnu Goru je lani uvezeno 2.075 pošiljki mesa u količini od 20.340 tona. Uzorkovano je 208 pošiljki. Od 278 pošiljki junećeg mesa (1.218 tona), uzorkovano je 11 pošiljki, dok je pet pošiljki upućeno na pregled na mjesto skladištenja. Inspektori su uzorkovali i 93 pošiljke svinjskog mesa, od 1.072, a u državu je uvezeno i 120 tona jagnjetine. U inspekciji napominju da je u Crnu Gotu uvezeno 658 pošiljki živinarskog mesa u količini od 3.978 tona.
– Uzorkovane su 103 pošiljke, dok je 36 pošiljki upućeno na pregled na mjesto skladištenja. Uzeta su 62 uzorka za kontrolu bezbjednosti, 61 za mikrobiološku analizu, tri na prisustvo štetnih materija, četiri na prisustvo antibiotika, dva na prisustvo aditiva, jedan za analizu kvaliteta, jedan za analizu hormona i dva na prisustvo teških metala. Što se tiče mljevenog mesa i mehanički otkoštanog mesa (MOM), bilo je 26 pošiljki u količini od 94 tone. Uzorkovana je jedna pošiljka i uzet jedan uzorak na salmonelu – saopšteno je za „Dan” iz inspekcije.
Kako su naveli, sa graničnog prelaza Božaj vraćene su u Makedoniju tri pošiljke proizvoda od mesa od 20.028,80 kilograma, proizvođača Pekabesko MK zbog nalaza aditiva – nedozvoljene crvene boje. Od istog proizvođača sa graničnog prelaza je vraćeno 17.298 kilograma proizvoda od mesa zbog manjeg procenta proteina od deklarisanog, kao i konzervirani goveđi narezak u količini od 3.168 kilograma zbog neispravne konzerve i rđe sa spoljne strane.
Veterinarski inspektori nijesu dozvolili uvoz osam pošiljki na graničnom prelazu Dobrakovo, sa kojeg je vraćeno UHT mlijeko, 20.610 litara mljekare Leskovac zbog manjeg procenta suve materije od deklarisanog. Vraćena je i pošiljka od 450 kilograma proizvoda od mlijeka jer se radilo o ilegalnom uvozu iz Srbije, a spriječen je uvoz i 6.267,57 kilograma proizvoda od mesa iz te zemlje zbog neuslovnog transporta. Zbog nedostatka sertifikata inspektori su zabranili uvoz 191 kilograma meda iz Srbije, te 6.276 litara mlijeka i 14.735 kilograma proizvoda od mlijeka zbog neuslovnog transporta. Iz istog razloga vraćeno je i 720 kilograma svinjskog mesa iz Srbije.
Sa graničnog prelaza Dračenovac vraćena je jedna pošiljka voska, 20 kilograma supa i mlijeka u prahu zbog nedostatka prateće dokumentacije.
– U toku 2015. godine izvršena je 1.591 kontrola u oblasti bezbjednosti hrane. Utvrđeno je 576 nepravilnosti, izrečeno je 247 mjera ukazivanja, donijeto je 337 rješenja, i to 170 o otklanjanju nepravilnosti, 104 o stavljanju van prometa hrane i uništenju nebezbjedne, 49 o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti, četiri o zabrani rada objekata i 10 za dostavu dokumentacije. Izdata su ukupno 404 prekršajna naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 225.960 eura i 25 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Podnijete su dvije krivične prijave zbog prisustva vinobrana – kažu u inspekciji.
Mesari Mesoprom DIV u Tivtu, kako navode, izrečena je zabrana prerade mesa, odnosno proizvodnja prerađevina od mesa (ćevapa, pljeskavica, roštilj kobasica), dok se ne obezbijede utvrđeni opšti i posebni higijenski uslovi za ovu vrstu djelatnosti i o tome obavijesti nadležni veterinarski inspektor. Objektu Franca u Kotoru izrečena je zabrana prodaje i prometa ribe dok se ne obezbijede utvrđeni opšti i posebni higijenski uslovi za ovu vrstu djelatnosti i o tome obavijesti nadležni veterinarski inspektor. Zabrana je na snazi. Zabrana rada izrečena je ribarnici „R fish” koja je i dalje na snazi.
– U toku sezone donijeto je rješenje o zabrani prometa hrane životinjskog porijekla na Zelenoj pijaci u Kotoru, a izvršenje mjere je sprovedeno 1. januara 2016. godine. Ista mjera je preduzeta i za pijacu u Risnu i za staru zelenu pijacu u Baru, sa rokom realizacije rješenja do 1. februara 2016. godine.
– Najčešće nepravilnosti su da uposleni koji rade sa hranom nijesu imali sanitarne knjižice, ili su knjižice bile sa isteklim datumom važenja, da je radna odjeća neuredna, da je bila pojačana radna nehigijena u prodaji hrane, kao i prodaja hrane sa promijenjenim organoleptičkim osobinama. U objektima za proizvodnju peciva – pekarama, koje koriste neupakovanu hranu životinjskog porijekla – mljeveno meso, bijeli sirevi, pekarski sirevi, viršle i dr. bili su bez deklaracija, bilo je izražena nehigijena u proizvodnom dijelu objekta, prisutni su bili insekti, prostorije su bile neuslovne i slično. U ovim, kao i u ugostiteljskim objektima, nijesu uspostavljene procedure zasnovane na HACCP principima i sistem sledljivosti – kažu u Veterinarskoj inspekciji.A.T.
Objekte zatvarali zbog nehigijene
Iz Veterinarske inspekcije objašnjavaju da su u toku ljetnje turističke sezone obavili 730 kontrola, od čega 600 redovnih, 77 po inicijativi i 53 kontrolne.
– Objekti kojima je privremeno ili trajno zabranjeno obavljanje djelatnosti u toku sezone su Domaća trgovina d.o.o. Podgorica i objekat Maksi 210 Ulcinj. Njima je zabranjena prerada mesa, odnosno proizvodnja prerađevina od mesa (ćevapa, pljeskavica, roštilj kobasica), dok se ne obezbijede utvrđeni opšti i posebni higijenski uslovi za ovu vrstu djelatnosti i o tome obavijesti nadležni veterinarski inspektor. Zabrana je na snazi – navode u inspekciji.
ANKETA
Dobro je pa smo izdržljivi
Mirko ALEKSIĆ, elektrotehničar: – Nijesam baš siguran da se kontrole rade na kvalitetan način. Nikad mi se nije desilo da se otrujem hranom, ali ne vjerujem da se previše računa vodi o tome šta se narodu prodaje. To što kontrolišu čini mi se sve je reda radi, a da je više do nas da smo izdržljivi, pa nam ne bude ništa.
Milovan BULATOVIĆ, menadžer: – Radim spoljnu trgovinu i znam da veterinarska inspekcija dobro obavlja svoj posao. Oni kontrolišu robu od granice do puštanja u promet, posle je preuzima sanitarna i tržišna inspekcija. Znam da veterinarska radi temeljne kontrole i u skladu sa evropskim standardima. Inspektori su jako zahtjevni i informisani.
Vesna TODOROVIĆ, prevodilac: – Vrlo često se na rafovima nalazi roba kojoj je istekao rok trajanja i više puta sam u marketima upozoravala da je sklone. Jednom prilikom kupila sam pršutu koja je bila skupa, a kada sam je donijela kući imala je neprijatan miris. Kupila sam je djetetu, i dijete je to odmah primijetilo. Znači, kontrole nijesu dobre.
Bojana JOKSIMOVIĆ, student: – Rijetko kada kupujem meso. Imamo domaće meso i onda nam je lakše. Kada uzgajaš svoje, onda znaš šta jedeš ne vjerujem da je u prodavnicama sve zdravo. Njima je cilj da prodaju, manje brinu o tome kako će biti ljudima koji to kupuju. Uvoze iz inostranstva, stavljaju vinobran, sve za profit.M.S.