Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (ALZPSPI) lani je zbog sumnji u kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama podnijeto 1.513 žalbi, od kojih su usvojene 1.102.
ALZPSPI se u 82 slučaja obratila Ministarstvu unutrašnjih poslova, Direkciji za inspekcijski nadzor, da se izvrši kontrola da li su prvostepeni organi u posjedu traženih informacija. Tokom 2015. su zabilježene i prve sankcije, pa je u Ministarstvu finansija izrečeno pet novčanih kazni gdje su zaposlenima plate umanjene od pet do 20 odsto, dok je nezavisno od toga direktor Poreske uprave sankcionisan sa pet odsto od plate.
U resoru ekonomije kažnjena su dva službenika sa 30 odsto od zarade, saobraćaja i pomorstva takođe dva sa iznosima od 15, odnosno 20 odsto od plate.
Agencija je uočila da su tokom prošle godine privatnost građana ugrožavale zdravstvene ustanove, javni izvršitelji, ali i poslodavci koji su bez znanja radnika postavljali video-nadzor u radnim prostorijama. U izvještaju o radu za 2015. koji je predat u skupštinsku proceduru navodi se da građani ne podnose zahtjeve za zaštitu prava u onom broju koji bi bio potreban, te da se često u njihovo ime za njih zalažu nevladine organizacije i novinari.
Tokom 2015. izvršeno je 86 nadzora, i to 39 redovnih, 47 vanrednih, 29 po zahtjevima za zaštitu prava i 18 po inicijativi.
Kontrolom su bili obuhvaćani i Centar za kulturu Nikšić, te centri za socijalni rad za opštinu Kotor, Tivat i Budvu, Dom starih Bijelo Polje, Dom zdravlja – Podgorica, odnosno ustanove koje kod sebe posjeduju zbirke iz posebne kategorije ličnih podataka.
– Tokom nadzora utvrđeno je da Dom zdravlja Podgorica ne posjeduje Pravilnik o načinu označavanja i zaštite posebne kategorije ličnih podataka niti je imenovao lice odgovorno za zaštitu ličnih podataka. Takođe, na pultovima pojedinih objekata koji funkcionišu u okviru Doma zdravlja Podgorica nalaze se zaboravljene i izgubljene zdravstvene knjižice pacijenata, kojima mogu pristupiti svi posjetioci te ustanove, čime su lični podaci dostupni licima koja za to nemaju pravni osnov – navodi se u izvještaju.
U dokumentu piše kako je primijećeno da se nalazi laboratorijske analize pojedinih pacijenata takođe u pojedinim objektima nalaze na pultovima prije dostave izabranom ljekaru i na taj su način lični podaci iz posebne kategorije koji imaju specifičan režim zaštite dostupni licima kojima ta nadležnost nije zakonom propisana.
– Na taj način krši se zaštita medicinskih podataka lica i otvara mogućnost za njihovu zloupotrebu – upozorili su u Agenciji.
ALZPSPI je utvrdila i da su javni izvršitelji ugrožavali privatnost građana zbog objavljivanja matičnog broja. Agencija je donijela preporuku o zabrani javnog objavljivanja jedinstvenog matičnog broja izvršnih dužnika u novinama jer se štampani mediji mogu naći na internet portalima što povećava rizik moguće zloupotrebe ličnih podataka čime se čini još teža povreda u pogledu prava na zaštitu ličnih podataka.
– Agencija je po prijavi NVO Građanska alijansa utvrdila da je javni izvršitelj Jadranka Bajović postupila suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti i obradila lične podatke putem javnog objavljivanja u većem obimu (JMBG) nego što je to potrebno da bi se postigla svrha obrade podataka – navodi se u izvještaju.
Prilikom kontrole privrednih subjekata, uglavnom hotela i restorana, glavna nepravilnost koja je utvrđena bilo je postavljanje video-nadzora. U nekoliko slučajeva korišćen je i internet prilikom video-nadzora, a da u objektima gdje su dozvoljene kamere (kuhinja, šank, magacinski prostor) nije pribavljeno mišljenje zaposlenih.M.S.
Zahtjevi mimo zakona
Agencija je ustanovila da je Elektroprivreda Crne Gore prilikom podnošenja zahtjeva za promjenu imena-naziva kupca i zaključivanja ugovora o snabdijevanju električnom energijom tražila potvrdu o radnom odnosu ili primanju penzije, što nema eksplicitno uporište u Zakonu o energetici.
– Ustanovljeno je i da se prilikom dostavljanja zahtjeva za promjenu imena-naziv kupca i zaključenje Ugovora o snadbjevanju električnom energijom traži i dostavljanje fotokopije lične karte, ali da nije navedeno da li postoji zakonski osnov za to ili uz saglasnost kupca – piše u izvještaju Agencije.