Zaštitnik ljudskih prava i sloboda dao je preporuku Državnoj izbornoj komisiji (DIK) da do kraja sprovede postupak otkrivanja eventualnih zloupotreba biračkog prava štićenika Zavoda „Komanski most” u Podgorici u prethodnim izbornim procesima. Na drugoj strani, Minstarstvu unutrašnjih poslova (MUP) preporučeno je da bez odlaganja sprovede postupak brisanja iz evidencije preostalog broja štićenika Zavoda koji nijesu brisani, a radi se o šest lica, kao i drugih osoba koje su lišene poslovne sposobnosti, a isti postupak još uvijek nije okončan.
U Zavodu borave lica sa težim i teškim mentalnim smetnjama u razvoju.
Zaštitnik konstatuje da se u biračkom spisku nalazi još šest lica za koja su rješenja o lišavanju poslovne sposobnosti donesena 1990, 2011, tri iz 2012. i jedno u 2013.godini, pa konstatuje da su odavno protekli svi razumni rokovi za njihovu dostavu i brisanje ovih lica iz biračkog spiska.
– Isto se može zaključiti i za većinu rješenja koja su brisana od trenutka pokretanja postupka od strane ovog Zaštitnika (spisak od 46 lica koji je dobijen sravnjivanjem podataka do kojih je došla Institucija, odnosno 48 po podacima Ministarstva unutrašnjih poslova), barem kada su bili u pitanju rokovi za sprovođenje procedura brisanja – navodi se u mišljenju.
Podsjetimo, MUP je 15. februara Pokretu za promjene dostavio birački spisak ažuriran 15. februara i tada je otkriveno da se na njemu nalazi 56 štićenika iz „Komanskog mosta”. Za njih 16 je i adresa prebivališta Komanski most, ali to nije navelo nadležne za održavanje biračkog spiska da intervenišu i uklone lica sa evidencije, jer se zna da je Zavod mjesto u kom su smještena lica sa mentalnim smetnjama. Zakon o izboru odbornika i poslanika isključuje biračko pravo za lica koja su lišena poslovne sposbnosti.
Priču o eventualnim zloupotrebama štićenika u političke svrhe pokrenula je Branka Bošnjak, poslanik Demokratskog fronta, a uključeno je i državno tužilaštvo koje je formiralo predmet koji je u fazi izviđaja.
Otkriveno je i da je sadašnja štićenica S.J. glasala na izborima 2012. godine, ali su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopštili da je ona poslovne sposobnosti lišena nakon izbora.
U mišljenju ombudsmana, koje potpisuje zamjenik zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, navodi se da su oni utvrdili da je 112 štićenika Zavoda lišeno poslovne sposobnosti u vanparničnom postupku odlukama suda, a da je na osnovu činjenica i podataka dobijenih od MUP-a i DIK-a šest lica upisano u birački spisak, a 48 je brisano.
Ombudsman je dao preporuku nadležnim sudovima koji postupaju u vanparničnim predmetima da drugim državnim organima blagovremeno dostavljaju rješenja o lišenju poslovne sposobnosti, odnosno to čine odmah po sticanju svojstva pravnosnažnosti svake pojedinačne sudske odluke.
Nadležnim državnim organima u Crnoj Gori, MUP-u, Upravi za nekretnine i Ministarstvu rada i socijalnog staranja u domenu rada centara za socijalni rad, preporučeno je da vode ažurne evidencije i vrše hitni upis građansko-pravnog statusa lica lišenih poslovne sposobnosti, kako zbog potreba vođenja biračkog spiska, tako i zbog ostvarivanja drugih prava, odnosno zbog pravne sigurnosti pravnih i fizičkih lica koja stupaju u pravne poslove sa licima lišenim poslovne sposobnosti, te da postupaju u rokovima utvrđenim zakonom.
S obzirom na to da crnogorsko izborno zakonodavstvo isključuje biračko pravo za lica koja su lišena poslovne sposbnosti, pri tome ne praveći razliku da li se radi o licima koja su djelimično ili potpuno lišena poslovne sposobnosti, MUP-u je naloženo da preispita postojeće zakonodavstvo sa stanovišta ostvarivanja biračkog prava i slobode glasanja u odnosu na međunarodne standarde, a posebno praksu Evropskog suda za ljudska prava.
– Svim navedenim državnim organima preporučuje se da ostvare potreban nivo koordinacije u smislu blagovremenog dostavljanja svih pravosnažnih rješenja i radnji vezanih za stanje u biračkom spisku u skladu sa zakonom. Navedeni državni organi dužni su da Zaštitniku po ovim preporukama dostave izjašnjenje o preduzetim radnjama i mjerama radi otklanjanja nepravilnosti kod upisa u birački spisak, odnosno sprečavanja zloupotrebe izbornih prava lica lišenih poslovne sposobnosti, a sve u roku od 30 dana od dana prijema ovog akta – navodi se u mišljenju ombudsmana.
M.S.
Nijesu utvrđivali odgovornost, ali primjećuju nekoordinaciju
Zaštitnik polazi od činjenice kako nije dužan da utvrđuje odgovornost pojedinih organa, što je zadatak drugih tijela u državi, već je ovlašćen da utvrdi povrede prava bez obzira na način na koji su nastale i organ koji ih je počinio.
– Isto tako, zaštitnik je ovlašćen da djeluje preventivno u cilju sprečavanja povreda ljudskih prava i sloboda garantovanih Ustavom i međunarodnim ugovorima. S tim u vezi zaštitnik nalazi da je ovim mišljenjem zaključio postupak u okviru raspoloživih podataka, uz obavezu da naknadno traži i dobije podatke za čije se pribavljanje obavezala Državna izborna komisija. Ovo iz prostog razloga što se isti nalaze u posjedu različitih državnih i organa lokalne samouprave, u čijoj nadležnosti je bilo ili još uvijek jeste vođenje biračkog spiska. To nadalje navodi na zaključak da nadležni državni organi nijesu imali potreban nivo koordinacije u smislu blagovremenog dostavljanja svih pravosnažnih rješenja, kao i da je takav nedostatak uslovio upis štićenika u birački spisak, odnosno kašnjenje sa brisanjem – navodi se u mišljenju.