Savjetnik ministra rada i socijalnog staranja Sergej Sekulović ocijenio je da u postupanju organa koji rješavaju u upravnim postupcima postoje nepravilnosti u radu, ali i diskriminatorno postupanje. On je naveo da se ljudska prava i slobode mogu kršiti kako otvoreno i direktno, tako i sistemski pokriveno i suptilno, ali, svakako, ne i manje problematično.
– Čak bi se moglo reći da nerijetko ovaj drugi oblik građanima teže pada. O njegovom uticaju na ugled države da i ne govorimo. Na vaše pitanje odgovaram potvrdno, i u tom smislu navešću dva konkretna primjera. Uprava pokušava, i nažalost uspijeva, da izađe iz okvira svoje nadležnosti, da se stavi u funkciju „negativnog zakonodavca”, ukoliko procijeni da joj određeni zakonski propis nije po volji. Prirodno se nameće pitanje: zašto je to tako? Motivi mogu biti različiti: od onih da se štiti budžet od prevelikih izdataka, do potrebe da se uvođenjem pravne nesigurnosti, čineći zavisnim građane od diskrecionih procjena, isti drže u stanju neizvjestnosti i tako utiče ne njihovu volju i opredjeljenje. Dakle, raznim pravilnicima, uputstvima za ostvarivanje prava, odlukama o kriterijumima i slično, postupa se nezakonito i diskriminativno – kazao je Sekulović.
Na pitanje na šta konkretno misli, Sekulović navodi primjer diskriminacije po osnovu starosti žena koje su rodile troje ili više djece.
– Kome je moglo da padne na pamet da se majkama sa troje djece, koje su provele na birou rada potreban broj godina, uskrati pravo na nadoknadu, samo zato što su navršile 67 godina života?! Njihovo skidanje sa evidencije Zavoda za zapošljavanje ima potpuno drugu svrhu i legitiman cilj koji je vezan za radnu aktivnost, a tretiranje kao da nikada nisu bile na evidenciji zato što su brisane, i kroz to onemogućavanje sticanja prava, nije ništa drugo do diskriminacija po osnovu starosne dobi. Drugi primjer odnosi se na obesmišljavanje odredbe o uplati doprinosa od Fonda rada radi ostvarenja prava na penziju. Tumačenje koje ide u pravcu da se čeka završetak postupka prodaje stečajne mase, umjesto automatskog preuzimanja obaveze od strane države, koja stupa u prava korisnika prema stečajnoj masi, predstavlja svođenje jasne norme na puku fasadu. Posledično tome, ustavno određenje da je Crna Gora država socijalne pravde dovodi se do nivoa apsurda – kaže on.M.S.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.