NVO Institut alternativa (IA) zatražila je od Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da u što skorijem roku odluči o njihovoj žalbi na rješenje Generalnog sekretarijata Vlade iz marta ove godine, kojim su sve informacije o radu Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve proglašene povjerljivim. Na čelu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore nalazi se Žarko Šturanović.
Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk ističe da su u prethodne četiri godine na liniji „tekuće budžetske rezerve” potrošena čak 62 miliona eura, ali da su podaci o potrošnji, suprotno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, proglašeni tajnim. Muk ističe da zbog skrivanja podataka imaju osnov da sumnjaju da su sredstva trošena i zloupotrebljavana u predizborne svrhe.
– Prema poslovniku o radu Vlade, Komisija za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve, kao stalno tijelo Vlade, samostalno odlučuje o raspodjeli novca fizičkim licima, pojedinim organizacijama, društvima i udruženjima, na osnovu podnijetih zahtjeva i odgovarajuće dokumentacije. Namjene za koje se mogu koristiti ova sredstva su pomoć za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije, ali i „ostale namjene u skladu sa Zakonom“. Ukupna sredstva potrošena na liniji „tekuće budžetske rezerve“, za prethodne četiri godine iznose 62 miliona eura. Kako su svi podaci o radu Komisije tajni, ne možemo ni pretpostaviti koji dio ovog iznosa je utrošen kroz njihove odluke, niti naslutiti u koje svrhe je novac potrošen i kome je otišao – upozorio je Muk u saopštenju dostavljenom za „Dan”.
On navodi da su zahtjevom za slobodan pristup informacijama tražili osnovne podatke o radu ovog tijela Vlade, odnosno zahtjeve koje je Komisija primila u toku 2015. godine, odluke o raspodjeli sredstava, izvještaje, konstatacije, ocjene i predloge zaključaka, kao i zapisnike sa sjednica.
– Naš zahtjev je odbijen jer je Generalni sekretarijat Vlade proglasio sve podatke o radu ove vladine komisije zaštićenim, tajnim podatkom, pozivajući se na odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Smatramo da je obrazloženje o skrivanju ovih informacija zbog zaštite ličnih podatka neubjedljivo i predstavlja zloupotrebu odredbi zakona o zaštiti podataka o ličnosti i o slobodnom pristupu informacijama. Generalni sekretarijat je zanemario obavezu organa vlasti da, ukoliko je dijelu informacije pristup ograničen, omogući pristup informaciji dostavljanjem njene kopije nakon brisanja dijela informacije kojem je pristup ograničen – objašnjava Stevo Muk.
Ističe da je IA zabrinuta zbog ovakve prakse skrivanja informacija o značajnoj budžetskoj potrošnji tekuće rezerve, koja je diskrecione prirode i odnosi se na transfere pojedincima i pravnim licima, regulisana samo opštim pravilnikom iz 2009. godine.
– Dok informacije o radu Komisije, koja ne polaže račune nikom sem Vladi, ne budu dostupne javnosti, imamo pravo da sumnjamo da su se sredstva iz „tekuće budžetske rezerve“ zloupotrebljavala za izborne svrhe – ocjenjuje Muk.
Muk je u prijavi Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama naveo da Zakon o slobodnom pristupu informacijama propisuje obavezu organa vlasti da, ukoliko je dijelu informacije pristup ograničen u skladu sa članom 14 tog akta, kopija informacije se može dostaviti nakon brisanja dijela informacije kojem je pristup ograničen.
– Organ vlasti, u ovom slučaju Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore, propustio je da primijeni pomenuti član 14, te da u skladu sa zaštitom ličnih podataka izvrši brisanje i Institutu alternativa dostavi traženu informaciju, te stoga izjavljujem žalbu zbog povrede pravila postupka – pogrešna primjena materijalnog prava, u smislu člana 35 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodi se u žalbi.M.S.
Očekuju da im usvoje žalbu
IA je predložio Agenciji da usvoji njihovu žalbu i donese rješenje po kojem će odobriti Institutu alternativa pristup traženoj informaciji, uz brisanje ličnih podataka.
Podsjetimo, ovo nije prvi put da Vlada i državne institucije uskraćuju javnosti pravo na podatke o potrošnji sredstava iz državnog budžeta. Tako često imamo situaciju da se ne zna u koje svrhe se troše milionska sredstva, a redovna je pojava i skrivanja ugovora o poslovima koje zaključuju sa raznim kompanijama.