Centar za romske inicijative u ovoj i prošloj godini registrovao je 21 slučaj u kojem su romske djevojčice nasilno stupile u brak ili je on unaprijed dogovoren, kazala je u razgovoru za „Dan” koordinatorka te NVO Fana Delija. Ona navodi da su od januara 2015. do februara 2016. registrovali 18 slučajeva dječijih ugovorenih brakova u Crnoj Gori.
– U martu, junu i oktobru ove godine bila su tri takva slučaja. Radi se o djevojčicama od 14 i 16 godina. U prva dva slučaja roditelji ovih djevojčica unaprijed su pokušavali da ugovore brak, a u trećem slučaju radilo se o djevojčici čija starost nije utvrđena zbog neriješenog statusa državljana u Crnoj Gori jer je apatrid, a koja je po ugovoru udata u Herceg Novom i za koju postoji sumnja da je žrtva trgovine ljudima. O svim događajima obaviješteno je odjeljenje za nasilje u porodici Centra bezbjednosti Nikšić – kaže Delija.
Dodaje da se prilikom sklapanja dječjih brakova djevojčice prodaju za 300 do više hiljada eura.
– Te djevojčice se pomire sa činjenicom da mlade postaju majke, pa je i pored uskraćivanja obrazovanja ugroženo njihovo reproduktivno zdravlje i to su najčešće posledice dječjih ugovorenih brakova. One postaju depresivne, a najgore je što one taj obrazac ponašanja prenose kasnije i na svoje kćerke – ističe Delija.
Na pitanje kolika je najveća razlika u godinama bila prilikom zaključenja nekog ugovorenog braka, Delija kaže da je u pitanju disbalans od 20 godina.
– Razlika u godinama je od četiri godine pa na dalje. Najveća razlika koja je zabilježena jeste 20 godina, djevojčica je imala 16 godina, a njen muž 36 – objašnjava Delija.
Naglašava da od 2012. godine u kontinuitetu ostvaruju dobru saradnju sa policijom, prije svega u Nikšiću.
– Saradnja sa drugim institucijama je značajno unaprijeđena poslednjih godina. Međutim, najveći problem na koji nailazimo u rješavanju dječjih ugovorenih brakova jeste zakonodavni okvir koji ne prepoznaje stvarne mogućnosti za kažnjavanje izvršilaca ovih krivičnih djela. Učinjen je izvjesni napredak u izmjenama Krivičnog zakonika, ali to nije dovoljno. Navedeni slučajevi najčešće se završavaju opomenom, u određenim situacijama samo mjerom iz oblasti Porodičnog zakona „Vršenje nadzora nad roditeljskim pravom” i djevojčice se vraćaju u porodice iz kojih su udate ili kod počinioca takvog djela. Država treba da uloži više napora za izmjenu zakonskog okvira, kroz izmjenu i dopunu postojećeg zakonodavstva, kako bi se roditelji i sva druga lica koja ugovaraju brakove djevojčicama mogli kažnjavati za počinjena djela – ocijenila je Delija.
Navodi da je nedavno zabilježen još jedan slučaj u Crnoj Gori koji je pred nadležnim službama, a to je sumnja u ugovoren brak za koji se pretpostavlja da je došlo do ugovorene vjeridbe maloljetne djevojčice, za koji nadležni organi nijesu mogli da preduzmu mjere jer se radi samo o vjeridbi, a zakon slučaj ne prepoznaje kao ugovoren brak.
– Sami čin vjeridbe ili bilo kog obećanja u dobu djetinjstva ugrožava sva njena dječja i ljudska prava, jer joj se ograničava pravo na slobodno kretanje, vrlo često i na obrazovanje, tako što djevojčica mora biti stalno uz nečiju pratnju, radi čuvanja kulta nevinosti, sve dok ne napuni 16 godina i žrtva bude udata. Na osnovu našeg iskustva, odnosno dosadašnjeg rada, do sada nijesmo imali adekvatne procjene nadležnih službi, da li su te djevojčice sposobne za ulazak u brak, nakon navršene 16 godine i pored saglasnosti same djece i njihovih roditelja – ističe Delija.
M.S.
Kažnjavati počinioce
Fana Delija kao vodeći problem Romkinja izdvaja to što one i dalje ulaze u bračnu zajednicu maloljetne.
– Zbog toga im je uskraćeno pravo na obrazovanje. Takođe, nijesu ekonomski samostalne zbog čega postaju zavisne od muških članova porodice. Smatramo da se strogo mora primjenjivati Zakon o osnovnom obrazovanju i da se mora raditi na pronalaženju zakonskih mehanizama za rješavanje slučajeva i kažnjavanje počinilaca – zaključuje Delija.