Ustavni sud Crne Gore pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o sprečavanju korupcije, kojim su propisane takozvane „privilegovane penzije“ za predsjednike Vlade, Skupštine i države. Odluka o pokretanju postupka donijeta je na poslednjoj sjednici Ustavnog suda.
Bez obzira na to što je Ustavni sud još 2010. godine ukazao da su takve oredbe neustavne, vlast je krajem decembra 2014. godine najviše funkcionere poput Mila Đukanovića i Filipa Vujanovića, sada i Darka Pajovića, stavila u privilegovani položaj u odnosu na radnike i poslanike. Članom 108 Zakona o antikorupciji, koji su prije dvije godine izglasali DPS i SDP, predviđeno je da premijer, šef države i čelnik parlamenta imaju pravo na penziju prije ispunjavanja uslova iz Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, iako je Ustavni sud 2010. godine proglasio neustavnom odredbu o „državnim penzijama”.
Javnost je ranije informisana da je inicijativu za ocjenu ustavnosti ovih odredaba u januaru 2015. godine podnijela Partija udruženih penzionera i invalida Crne Gore (PUPI), a nije poznato da li je u međuvremenu još neko tražio provjeru njihove zakonitosti.
Ustavni sud provjerava ustavnost odredaba 108, 110 i 111 ovog zakona. Članom 108 je propisano da predsjednici države, Skupštine i Vlade imaju pravo na penziju i prije ispunjavanja uslova utvrđenih propisima kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje.
–Osnovica za određivanje penzije predstavlja neto zaradu koju bi imalac prava ostvario obavljajući funkciju iz stava 1 ovog člana u mjesecu koji je prethodio podnošenju zahtjeva za penziju. Javnim funkcionerima iz stava 1 ovog člana penzija iznosi 65 odsto utvrđene osnovice, uvećane za dva odsto za svaki dalji navršetak godine penzijskog staža. Iznos penzije ne može biti veći od 85 odsto od utvrđene osnovice – propisano je osporenim članom zakona.
Članom 110 je propisano da pravo na penziju po ovom zakonu imaju predsjednici Skupštine, Vlade i države koji su te funkcije obavljali od 1992. godine.
– Pravo na porodičnu penziju bez umanjenja imaju i članovi porodice javnog funkcionera koji je umro prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji je na dan smrti ispunio uslove za sticanje prava na penziju propisane ovim zakonom – navedeno je u članu 111.
PUPI je u svojoj inicijativi tražio da Ustavni sud poništi sporne odredbe iz Zakona o sprečavanju korupcije kojima se najvišim državnim funkcionerima daju povlašćene penzije. Iz PUPI-ja su tada ukazali da je Ustavni sud 2010. godine takođe ukinuo privilegovane državne penzije, omogućene po zakonu iz 2008, ali su one ponovo izglasane Zakonom o sprečavanju korupcije. Tada su ukazali da je pravo na povlašćene penzije i tada steklo na desetine funkcionera, kojima se one ne mogu ukinuti poništenjem odredaba, jer se radi o stečenom pravu. U inicijativi su ocijenili da su takve odredbe neustavne, nezakonite i da predstavljaju tešku diskriminaciju nad građanima Crne Gore.
Predsjednik PUPI-ja Vojin Vuletić smatra problematičnim to što je Ustavnom sudu trebalo godinu i po da reaguje po inicijativi.
– I 2010. godine, kada su protivustavno za predsjednike Vlade, države i Skupštine obezbijedili vrlo privilegovane penzije od 700 do 1.000 eura, kada je prosjek penzije bio mnogo niži nego danas, sud je poništio zakon, ali su penzije ostale jer se retroaktivno ne može uzimati pravo onima koji su ga stekli – kazao je Vuletić za „Dan“.
On smatra da su bili neustavni svi zakoni o PIO koji su u Skupštini prolazili na predlog Vlade.
– Tužno je da se Zakon o PIO mijenja zbog radnika KAP-a ili bilo koje druge firme, da bi se na taj način oni prebacili na Fond PIO, a Vlada oslobodila pritisaka tih zaposlenih. Jednostavno su predlagani zakoni koji nijesu bili u skladu sa Ustavom – naveo je on.A.O.
Zloupotreba Đukanovićevog režima
Vojin Vuletić smatra da će Ustavni sud donijeti odluku da su ove odredbe neustavne, posebno iz razloga što su ove penzije predviđene Zakonom o sprečavanju korupcije, a ne izmjenama i dopunama Zakona o PIO.
– To je još jedna strašna zloupotreba od strane Mila Đukanovića i njegovog režima – ocjenjuje Vuletić.
Prema ranijim podacima, prosječna „privilegovana državna penzija“ je za oko četiri puta bila veća od prosječne penzije u državi.