U Crnoj Gori je od početka 2014. godine zabilježeno 27 napada na novinare i medije, od kojih dvije trećine nije riješeno, pokazala je analiza NVO Akcije za ljudska prava (HRA). U izvještaju „Procesuiranje napada na novinare u Crnoj Gori 2004–2016“, koji je ta NVO predstavila juče, navodi se da su od 2014. zabilježena tri fizička napada na novinare, 10 prijetnji, jedna prinuda, četiri incidenta u kojima je medijskim poslenicima prijećeno ili su sprečavani da rade i devet napada na imovinu medija i novinara, od kojih je svega 10 riješeno.
Iz HRA su kazali da od početka januara 2014. godine, kada je napadnuta novinarka lista „Dan“ Lidija Nikčević, do 1. novembra ove godine nije bilo fizičkih napada na novinare s teškim povredama.
Prema broju incidentnih slučajeva „Vijesti“ su na prvom mjestu sa 10, „Dan“ drugi sa četiri. Po tri napada zabilježena su na novinare „Monitora“, portala „IN4S“, Televizije Pink M i „Dnevnih novina“ i jedan RTCG.
– Od 27 procesuiranih slučajeva riješeno je deset, odnosno jedna trećina. Dakle, nijesu riješene dvije trećine napada – upozorila je Mirjana Radović iz HRA.
Ona je kazala da su kazne izrečene za prijetnje, sprečavanje i ometanje novinara u radu i kamenovanje zgrade bile na nivou zakonskog minimuma.
– U poslednje dvije godine novinari su radili u atmosferi u kojoj su građani bili skloniji da nezadovoljstvo izvještavanjem iskažu na nedozvoljen način – vrijeđanjem na javnom mjestu, prijetnjama, kamenovanjem ili oštećenjem vozila, umjesto da zamjerke procesuiraju medijskim samoregulatornim tijelima, Agenciji za elektronske medije, da koriste pravo na ispravku i odgovor ili kroz parnični postupak zaštite privatnosti, časti i ugleda – navela je ona.
Radović smatra da još nema volje da se najteži slučajevi napada na novinare i slobodu medija procesuiraju, tako da se svi saizvršioci, počinioci i podstrekači otkriju i kazne.
– Jedini izuzetak u ovom zaključku je prebijenje novinarke Lidije Nikčević, koje se desilo u januaru 2014. u Nikšiću, u kom su procesuirani svi direktni izvšioci i nalogodavci – dodala je ona.
Radovićeva je upozorila da su u najtežim slučajevima istrage vođene nedjelotvorno, neadekvatno i suprotno evropskim standardima, te da nijesu okončane u razumnom roku i nije bio prisutan element javnosti. Navela je da nikada nije utvrđena odgovornost državnih službenika koji su opstruirali istrage i obezbijedili nekažnjivost i samim tim, kako je kazala, ozbiljno doveli u pitanje vladavinu prava u Crnoj Gori.
– Tužilaštvo nije bilo spremno da temeljno istraži navode medija i novinara koji su napadnuti, pa se stiče utisak da su bili uzaludni njihovi napori da u javnom interesu izvijeste o sumnjama na korupciju i organizovani kriminal – poručila je ona.
Radovićeva je kazala da se na taj način obeshrabruju i drugi novinari da se bave temama od javnog interesa, dok javnost gubi povjerenje u sposobnost policije i tužilaštva da obezbijede vladavinu prava.
– Najozbiljnije napade pretpjeli su novinari i mediji koji su oštro kritikovali vlast, istraživali korupciju ili organizovani kriminal. U pitanju su mediji, odnosno novinari dnevnika „Vijesti“ i „Dan“, nedjeljnika „Monitor“ i portala „IN4S“, tokom oktobarskih protesta 2015. godine – naveli su iz HRA.
Izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević saopštila je da su u periodu od 2004, kada je ubijen glavni i odgovorni urednik „Dana“ Duško Jovanović, do oktobra ove godine, u Crnoj Gori ostale neriješene dvije trećine napada na novinare, koji obuhvataju ubistvo, fizičko nasilje, prijetnje, napade na imovinu i incidente u kojima su novinari sprečavani ili ometani u radu. Prema evidenciji HRA, od 2004. je prijavljeno i procesuirano 55 slučajeva, od kojih je 18 riješeno, djelimično su riješena tri, dok 34 nijesu riješena.
Dodala je da Crnu Goru optrećuju neistrženi slučajevi težeg nasilja prema novinarima – na prvom mjestu ubistvo Duška Jovanovića, a zatim fizičko nasilje koje su pretrpjeli Tufik Softić, kao i teži fizički napadi na Željka Ivanovića, Mladena Stojanovića, Lidiju Nikčević i književnika Jevrema Brkovića.
Gorjanc Prelević je napomenula da još nema nazanaka da postoji raspoloženje Vlade da prihvati predlog HRA da se propišu nova krivična djela, čiji bi cilj bio povećanje zaštite novinara u vezi sa obavljanjem njihovog posla i da se pooštri kaznena politika za počinioce napada na medije.
Izvještaj je izrađen zahvaljujući projektu institucionalne podrške Fondacije za otvoreno društvo. A.O.
Kazniti počinioce zločina
Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima za crnogorsko društvo predstavlja podsjetnik na izuzetno nezavidan položaj poslenika javne riječi i na rizike bavljenja tom profesijom u Crnoj Gori, ocijenjeno je iz Demokratske Crne Gore. Iz te partije su poručili da je neophodno kazniti počinioce zločina nad novinarima, kako bi se stvorio ambijent u kojem će moći nesmetano da obavljaju svoje dužnosti, u skladu sa profesionalnim standardima.
Bundestag kritikovao Crnu Goru zbog Martinovića
Komentarišući slučaj crnogorskog novinara Jova Martinovića, koji se nalazi u spuškom zatvoru zbog tvrdnji tužilaštva da je učestvovao u švercu narkotika, izvjestilac Bundestaga za Jugoistočnu Evropu Josip Juratović kazao je da takav slučaj ne odgovara evropskim kriterijumima pravne države.
– Sedam mjeseci istražnog zatvora bez optužnice ne odgovara evropskim kriterijumima pravne države. Stoga je još važnije da Evropska unija konsekventno iskoristi pristupni proces Crne Gore da bi izvršila pritisak u korist Crnogoraca – poručio je on.
Ne odustati od borbe za slobodu medija
Predstavnica OEBS-a za slobodu medija Dunja Mijatović pozvala je sve države članice te organizacije da pronađu i kazne one koji su počinili zločine nad novinarima, ističući da je zastrašujuća činjenica da devet od deset ubistava novinara nije riješeno.
– Ova statistika pokazuje da nikad ne smijemo prestati da se borimo i ne smijemo odustati od borbe za bezbjednost novinara i slobodu medija – poručila je ona povodom 2. novembra, Međunarodnog dana za okončanje nekažnjivosti zločina nad novinarima.
Mijatovićeva je navela da spisak ubijenih novinara, čiji krivci još nijesu kažnjeni, uključuje novinare Slavka Ćuruviju, Duška Jovanovića, Milana Pantića, Georgija Gongadzea, Martina O` Hagana.
– Imena ovih hrabrih novinara nijesu samo dokaz neuspjeha zaštite predstavnika medija, već i dokaz niske ili nikakve političke volje da se bavi pitanjem nekažnjivosti zločina. Nije dovoljno da se samo priča o tome, mnoge zemlje moraju da pretvore te riječi u djela – poručila je Mijatovićeva.