Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) u stečaju ni za deset godina neće moći da u svojim proizvodnim procesima primijeni najbolje dostupne tehnike (BAT), što je jedan od uslova za dobijanje neophodne integrisane dozvole (IPPC) za rad industrijskih postrojenja, kojom se utvrđuje količina materija i intenzitet njihovog ispuštanja u životnu sredinu. Bez integrisane dozvole u postrojenjima koja su veliki zagađivači životne sredine, po zakonu nije moguć rad, što bi značilo da će se KAP, ukoliko se ekspresno ne modernizuje, zatvoriti.
Vlada je zadužila ministarstva ekonomije i održivog razvoja i turizma da intenziviraju komunikaciju sa predstavnicima operatera koji podliježu obavezi pribavljanja integrisane dozvole. Ministarstva održivog razvoja i vanjskih poslova i evropskih integracija zadužena su da u okviru Pregovaračke pozicije Crne Gore za poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene sagledaju mogućnost traženja tranzicionih rokova za odlaganje primjene IPPC dozvole.
Ministarstvo održivog razvoja je zaduženo i da sagleda mogućnost novog zakonskog rješenja vezanog za pribavljanje integrisane dozvole, dok je operaterima koji podliježu obavezi pribavljanja IPPC dozvole, a koji još nijesu ušli u proceduru njenog pribavljanja, da proceduru otpočnu do 1. januara 2017. godine.
– Imajući u vidu da je Kombinat aluminijuma počeo sa radom 1969. godine, da je tehnologija koja se primjenjuje u proizvodnim procesima KAP-a u stečaju zastarjela, kao i da su potrebna velika ulaganja za usaglašavanje sa BAT-om, 50 do 300 miliona eura, u zavisnosti da li će se raditi nova Elektroliza, KAP neće biti u stanju da za period koji je kraći od deset godina u svojim proizvodnim procesima primjeni BAT – konstatovano je u Informaciji o postrojenjima koja su u obavezi da do 1. januara 2018. godine pribave integrisanu dozvolu, koju je usvojila Vlada.
U ovom dokumentu se navodi da je KAP u stečaju u februaru 2014. godine Agenciji za zaštitu životne sredine dostavio zahtjev za izdavanje integrisane dozvole, te da s obzirom na otvoreni stečaj i ostale procedure, nije bio u mogućnosti da uz zahtjev dostavi program mjera prilagođavanja rada postojećeg postrojenja ili aktivnosti propisanim uslovima. KAP-u je tada produžen rok da prilagodi rad postrojenja 60 dana nakon privatizacije.
– Nakon dvije godine, Agencija za zaštitu životne sredine je 21. marta ove godine odbacila zahtjev za izdavanje integrisane dozvole za rad postrojenja Kombinata aluminijuma Podgorica – u stečaju usled nepotpune dokumentacije – navodi se u informaciji i konstatuje da će do januara 2017. godine KAP ponovo predati zahtjev za integrisanu dozvolu sa pratećom dokumentacijom.
Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine iz 2005. godine, i programom usklađivanja pojedinih privrednih grana, operateri postojećih postrojenja i aktivnosti za koje se izdaje integrisana dozvola bili su dužni da pribave dozvolu najkasnije do 1. januara prošle godine. Kada je postalo izvjesno da dozvolu ne mogu dobiti KAP, Termoelektrana (TE) Pljevlja, Toščelik Nikšić, Ministarstvo održivog razvoja i turizma je predložilo izmjene zakona, kako bi se produžio rok za dobijanje integrisane dozvole za rad. Prvobitno je predlagano da rok bude produžen do 1. januara 2020. godine, ali se zbog protivljenja dijela poslanika i javnosti, amandmanski djelovalo i rok je određen do 2018. godine.
I postrojenje Termoelektrana je 2014. godine predalo zahtjev za izdavanje integrisane dozvole, ali je vraćena zbog nepotpune dokumentacije. TE Pljevlja se pozvala i na odluku ministarskog Savjeta Energetske zajednice u pogledu emisija u vazduhu, gdje traže odobrenje za rad postrojenja od 1. januara 2018. godine sa ograničenjem broja radnih sati od 20.000 do 2023. godine sa postojećim emisijama u vazduhu.
– Ministarska odluka Energetske zajednice se očekuje u oktobru. Bez obzira na sadržinu odluke, TE „Pljevlja” nijesu izuzeta od pribavljanja dozvole obzirom da integrisana dozvola uključuje sve aspekte životne sredine. Ključni problemi funkcionisanja TE „Pljevlja” su visoka investiciona ulaganja za relativno mali preostali radni vijek (100-150 miliona eura), nekonkurentnost proizvodne cijene, zbog relativno visoke cijene osnovnog energenta-uglja i relativno niske stope efikasnosti je izgradnja nove deponije pepela i šljake za skladištenje produkata sagorijevanja, sa rekonstrukcijom sistema transporta. Realizacija ovog projekta je neophodna za nastavak rada TE „Pljevlja”. Pored zagađenja vazduha, odlaganje otpada iz termoelektrane na deponiju Maljevac predstavlja jedan od najvećih problema – piše u dokumentu.
Za razliku od KAP-a i TE, firma Toščelik, koja je preuzela Željezaru Nikšić, nije ni predavala zahtjev za izdavanje integrisane dozvole, dok su u međuvremenu u pogon pustili novu elektrolučnu peć u čeličani.
– Kompanija Toščelik i dalje je u obavezi da pribavi saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu u skladu za Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, koji je odbijen zbog nedostataka u planiranju odlaganja otpada iz ovog postrojenja. Pored ključnog problema u nedostatku dokumentacije, upotrebnih dozvola za elektrolučnu i rotacionu peć, saglasnosti na elaborate procjene uticaja na životnu sredinu, veliki problem predstavlja i deponovanje otpada – navodi se u dokumentu.
A.O.
Rokovi za zahtjeve do januara 2017.
Postrojenja koja su se prvi put našla na listi programa usklađivanja sa Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine su DOO „Kovačnica” i DOO „Pantomarket”, svinjogojska farma – Spuž, kojima je rok za predaju zahtjeva za izdavanje integrisane dozvole 1. januar prošle godine.
Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine propisane su novčane kazne za pravno lice u iznosu od 5.000 do 15.000 eura ako otpočne rad postrojenja ili obavljanje aktivnosti bez dozvole, i ne postupa u skladu sa uslovima utvrđenim u dozvoli. Pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja djelatnosti u trajanju od mjesec do godinu dana.