Građani Crne Gore mogu podizati saobraćajne i vozačke dozvole, bez obzira da li su platili kazne za saobraćajne prekršaje, s obzirom na to da je odluka Ustavnog suda, kojom su ukinute odredbe Zakona o prekršajima koje su to propisivale, objavljena u Službenom listu 3. jula. Od dana objavljivanja te odluke filijale Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) obavezne su da građanima izdaju dokumenta ne uslovljavajući ih plaćanjem prekršajnih kazni, kao što su to do sada činili.
Službeni list prethodna dva dana nije na svom sajtu objavio izdanje od 3. jula, ali je u Ministarstvu pravde za „Dan“ potvrđeno da je ta odluka publikovana. Danas ili sjutra ta odluka će zvanično biti objavljena na sajtu Službenog lista.
Samo nekoliko dana ranije, 30. juna, Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama Zakona o prekršajima, u kojem je ostavila neustavne odredbe po kojima se građanima neće izdavati saobraćajne ili vozačke dozvole ako imaju neplaćene kazne za saobraćajne prekršaje. Te odredbe su prošle radnu grupu Ministarstva pravde iako je Ustavni sud ukazao na njihovu neustavnost i ukinuo ih.
Ukinute odredbe bile su predmet polemike tokom javne rasprave, ali ne u pravcu njihove neustavnosti i eventualnog brisanja iz zakona. U neustavnom članu 235 propisani su pasivni načini naplate prekršajnih kazni i njime se definiše da se osuđenom, odnosno kažnjenom za prekršaj iz oblasti bezbjednosti saobraćaja, dok ne plati sve novčane kazne i troškove postupka koji su evidentirani u Registru novčanih kazni, neće dozvoliti registracija ili produženje važenja registracije motornog vozila i izdavanje ili produženje važenja vozačke dozvole. U izvještaju sa javne rasprave, koji je objavilo Ministarstvo pravde, navodi se da je Milanka Baković, v.d. generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave, tražila da se član 235 u stavu 1 izmijeni i da se njime zabrani „izdavanje saobraćajne dozvole“ i „izdavanje vozačke dozvole“.
– Ocijenjeno je da sada nije cjelishodno vršiti izmjene Zakona o prekršajima u predloženom smislu – ocijenio je obrađivač zakona.
Iz Ministarstva pravde za „Dan“ je rečeno da Predlog zakona o prekršajima „ne dira u odredbe Zakona o prekršajima“ čiju je ustavnost cijenio Ustavni sud.
– Vlada Crne Gore je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima na sjednici Vlade od 30. juna 2017. godine. Usvojeni Predlog zakona ne dira u odredbe Zakona o prekršajima čija je ocjena ustavnosti bila predmet razmatranja od strane Ustavnog suda Crne Gore. Naime, odluka Ustavnog suda proizvodi pravno dejstvo danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Odluka je objavljena 3. jula 2017. godine, dakle nakon održane sjednice Vlade. S tim u vezi, ne stoje navodi da je Vlada Crne Gore predložila neustavne odredbe zakona – kazali su iz Ministarstva pravde.
Prošle nedjelje u parlamentu, kada je u ime Vlade obrazlagao zakon o izvršenju odluke Ustavnog suda oko naknada za majke, premijer Duško Marković, u polemici sa poslanikom Aleksandrom Damjanovićem (na čiji predlog su u zakonodavstvo uvedene naknade za majke), kazao je da na njegovom mjestu ne bi bio tako „glasan i teatralan“ s obzirom na to da je Ustavni sud rekao da je njegov zakon neustavan. Međutim, Marković se nikada nije izjasnio šta će da radi po pitanju onih koji iz njegove Vlade predlažu zakone koji su već pred Ustavnim sudom utvrđeni kao neustavni.
Sporne odredbe su ukinute i zbog kršenja prava na svojinu i jednakost građana.
– Ustavni sud je ocijenio da su osporenim odredbama povrijeđeni ustavni principi o jednakosti pred zakonom, ograničenju ljudskih prava i sloboda i zaštiti prava svojine iz odredaba Ustava i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju – ocijenile su sudije.
Vlada je ranije, u svom mišljenju Ustavnom sudu, saopštila da je na precizan način propisan postupak izvršenja novčanih kazni, da je uspostavljen efikasan i održiv sistem naplate prvosnažno izrečenih novčanih kazni i troškova postupka i da su osporena ograničenja proporcionalna svrsi u skladu sa Protokolom br. 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
A.O.
Propisan rad u javnom interesu
Predlogom zakona o prekršajima koji je Vlada usvojila predviđen je i rad u javnom interesu, kao kazna koja se može propisati za prekršaj i definisano je da se maloljetniku ne može izdati prekršajni nalog. Novčane kazne u članu 24, stav 2 i 4 kreću se u rasponu od 20 do 20.000 eura. Predložena je izmjena stava 6 te odredbe zakona, kojim se predviđa da izuzetno, zakonom i uredbom Vlade, novčana kazna za prekršaje iz oblasti bezbjednosti hrane, međunarodnih restriktivnih mjera, zaštite od nasilja u porodici, zdravlja, životne sredine, potrošača, konkurencije na tržištu, kulturnih dobara, građevinarstva, javnog informisanja, javnih prihoda, carinskog, spoljnotrgovinskog, bankarskog i deviznog poslovanja, kao i usluga i prometa hartijama od vrijednosti, može se propisati u visini do dvostrukog maksimuma iz člana 24, stav 2 i 4.
– Izuzetno, za najteže prekršaje iz oblasti bankarskog poslovanja zakonom se može propisati novčana kazna u visini do desetostrukog maksimuma propisanog stavom 2 ovog člana – dodato je novim članom Zakona o prekršajima.
Izmjenama je predviđeno da se posebnim zakonom može propisati duži rok zastarjelosti pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, ali ne duži od tri godine za prekršaje iz oblasti „bezbjednosti saobraćaja na putevima u pogledu tehničkog pregleda vozila”.