Platu iz državnog budžeta u Crnoj Gori prima 51.480 lica, saopštila je juče ministarka javne uprave Suzana Pribilović. Ovo je prvi put da se zna precizan broj zaposlenih u državnim i institucijama lokalnih samouprava, s obzirom na to da su dosad postojale znatne razlike u evidencijama koje su vodili različiti organi.
Pribilovićeva je juče nakon sjednice Vlade, na kojoj je usvojen Predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima, precizirala da na centralnom nivou, odnosno državnom radi 39.306, a na lokalnom 12.174 lica.
– Vrlo sam zadovoljna što je Ministarstvo javne uprave uspjelo da po prvi put objedini podatke o ukupnom broju zaposlenih u javnom sektoru, imajući u vidu da smo u prethodnom periodu imali neslaganje podataka iz Centralne kadrovske evidencije i procjene Ministarstva finansija – kazala je Pribilovićeva.
Na pitanje o višku broja zaposlenih, Pribilovićeva je odgovorila da je u ovoj fazi još rano govoriti, imajući u vidu aktivnosti koje preduzimaju u cilju sprovođenja Strategije reforme javne uprave i cilja koji žele da postignu – da imaju jednu efikasnu, ekonomičnu i transparentnu javnu upravu. Ona je kazala da je formiran Međuresorski stručni tim, kojim koordinira ona lično, a čine ga sekretari resornih ministarstava, predstavnik Zajednice opština i predstavnici pojedinih opština, te da je njihov zadatak da urade metodologiju za optimizaciju broja zaposlenih, nakon čega slijedi izrada plana optimizacije koji bi trebalo da do polovine naredne godine bude utvrđen na Vladi.
Ministarka javne uprave kazala je da predlog zakona o državnim službenicima i namještenicima novim rješenjima dodatno unapređije normativni okvir za službenički sistem. Ona je kazala da su stvoreni uslovi za kvalitetnije upravljanje ljudskim resursima u smislu zapošljavanja i napredovanja po sistemu zasluga, te jačanje profesionalizma, odgovornosti, otvorenosti i efikasnosti, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.
– Zakon je pripreman u atmosferi otvorenog dijaloga sa svim zainteresovanim javnostima, i mimo onoga što predstavlja našu zakonsku obavezu, pa smo tokom ovog procesa, održali više javnih rasprava i dodatnih konsultacija sa domaćom javnosti, ali i sa Evropskom komisijom, koja je dala punu podršku predloženim rješenjima. Donošenjem ovog zakona u roku planiranom Strategijom reforme javne uprave za period od 2016. do 2020. godine. Vlada pokazuje jasno opredjeljenje i punu posvećenost ostvarenju zacrtanih strateških ciljeva u oblasti reforme javne uprave – kazala je Pribilovićeva.
Predloženim rješenjim, kako je precizirala, uvodi se niz novina u oblasti zapošljavanja, skraćuju se i pojednostavljuju procedure zapošljavanja, unapređuju interne procedure transfera kadrova između i unutar državne uprave, unapređuje sistem nagrađivanja, a poseban naglasak je stavljen na veću profesionalizaciju i odgovornost najviših rukovodećih kadrova.
– Najznačajnije novine su da su starješine organa prepoznate kao nova i posebna kategorija državnih službenika i izmijenjeni su uslovi za vršenje poslova u svim kategorijama. Predloženo je uvođenje tzv. kompentencija po ugledu na pozitivne evropske prakse. Takođe, umjesto internog oglasa unutar državnog organa i internog oglasa između državnih organa, predlog zakona sada poznaje samo interni oglas, na koji se pored državnih službenika mogu javiti i lokalni službenici, što će doprinijeti jačoj konkurentnosti pri zapošljavanja i većoj mobilnosti zaposlenih. Na ovaj način skraćena je i procedura zapošljavanja, pa će za popunu radnog mjesta biti potrebno manje vremena. Postupak selekcije za rad u državnim organima obuhvataće provjeru znanja, vještina, sposobnosti i kompetencija, u zavisnosti od kategorije, što za rezultat treba da ima izbor najkompetentnijih kandidata. Bitna novina je i da će odluku o izboru u ministarstvima donositi lice iz kategorije visoki rukovodni kadar (pomoćnici ministara) kao i rukovodioci organizacione jedinice u kojoj se vrši popuna radnog mjesta, čime se ispunjava jedna od ključnih preporuka EK da se pored transparentnog postupka provjere i na ovaj način obezbijedi profesionalizacija državne administracije – navela je Pribilovićeva.M.S.
Smanjili troškove za aplikacije
Pribilovićeva navodi da si predlogom zakona predvidjeli pojednostavljenje procedura i smanjenje troškova kandidatima koji apliciraju za rad u državnim organima, jer će uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavljati samo izabrani, čime se smanjuju troškovi.
– Predložena je izmjena sastava Komisije koja vrši provjeru sposobnosti, na način da je pored predstavnika organa za upravljanje kadrovima, čine predstavnik državnog organa koji, po pravilu, mora biti rukovodilac organizacione jedinice u kojoj se vrši popunjavanje radnog mjesta i stručno lice iz odgovarajuće oblasti obrazovanja. Izvršena je promjena kriterijuma za ocjenjivanje državnih službe nika i namještenika; te pooštravanje težih povreda službene dužnosti, kao i razlozi za prestanak radnog odnosa po sili zakona, a sa druge strane se uvodi mogućnost napredovanja službenika u više zvanje – kazala je Pribilovićeva.