Funkcioneri koji budu kršili Zakon o sprečavanju korupcije moći će da računaju na zaštitu jer je Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (ALZPSPI) donijela mišljenje da im se imena ne smiju javno objavljivati bez njihove saglasnosti. Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je tražila mišljenje da li može da sačini tabelu podnijetih prekršajnih zahtjeva koja će sadržati podatke o javnim funkcionerima i to: ime, prezime, funkciju, kršenje članova antikorupcijskih zakona, broj rješenja postupajućeg suda i ukoliko je donijeta osuđujuća presuda njen ishod.
Savjet Agencije je na sjednici 20. februara donio mišljenje, potpisao ga je predsjednik Muhamed Đokaj, u kojem se ističe da „objavljivanje podataka o podnijetim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka i odlukama postupajućeg suda za prekršaje na sajtu ASK, bez saglasnosti lica na koje se podaci odnose, nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti”.
Đokaj je prije angažmana u Agenciji bio funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS).
– Podaci o podnijetim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka i odluke sudova za prekršaje, bez saglasnosti lica na koje se podaci odnose, na sajtu ASK mogu biti prikazani statistički, bez navođenja podataka na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica – piše u mišljenju.
Pojašnjava se da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti propisuje da se lični podaci mogu obrađivati na pošten i zakonit način i ne mogu se obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom.
– Obrada ličnih podataka koja se odnosi na krivična djela, izrečene krivične i prekršajne kazne ili mjere bezbjednosti, shodno zakonu, može se vršiti samo od strane ili pod nadzorom nadležnog državnog organa i ako su obezbijeđene mjere zaštite ličnih podataka u skladu sa zakonom. Zakon o prekršajima propisuje zaštitnu mjeru – javno objavljivanje odluke koje je detaljnije uređeno članom 47 tog akta. Zaštitnu mjeru javnog objavljivanja odluke sud će izreći ako smatra da bi bilo korisno da se javnost upozna sa odlukom, a naročito ako bi njeno objavljivanje doprinijelo da se otkloni opasnost po život ili zdravlje ljudi ili da se zaštiti sigurnost prometa roba i usluga ili privreda. Zavisno od značaja prekršaja sud odlučuje da li će se odluka objaviti preko štampe, radija ili televizije ili preko više navedenih sredstava informisanja, kao i da li će se njeno obrazloženje objaviti u cjelini ili u izvodu, pri čemu će voditi računa da način objavljivanja omogući obaviještenost svih u čijem interesu je treba objaviti. Imajući u vidu navedeno, odluke sudova za prekršaje se mogu objaviti pod uslovima i na način propisan Zakonom o prekršajima – precizira se u mišljenju.
Oni navode da ASK nema zakonski osnov za objavljivanje podataka na svom sajtu, ali da to može uraditi samo uz saglasnost lica čiji se podaci obrađuju.
– Saglasnost je slobodno data izjava u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik, kojom lice nakon što je informisano o namjeni obrade, izražava pristanak za obradu ličnih podataka. Podaci o podnijetim zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka i odluke sudova za prekršaje, bez saglasnosti lica na koje se podaci odnose, na sajtu ASK mogu biti prikazani statistički, bez navođenja podataka na osnovu kojih se može utvrditi identitet lica – navodi se u mišljenju.
M.S.
Sudovi da objavljuju presude
Agencija za zaštitu ličnih podataka je navela da, cijeneći da su sudovi za prekršaje stupanjem na snagu Zakona o sudovima u oktobru 2015. postali dio redovnog sudskog sistema, oni bi trebalo na sajtu da objavljuju presude.
– Savjet Agencije upućuje na praksu ostalih redovnih sudova, da shodno članu 40 Sudskog poslovnika, na internet stranici anonimno objavljuju sve pravosnažne odluke, te smatra da bi i u predmetima koji se odnose na javne funkcionere sudovi za prekršaje trebalo da postupaju na identičan način. Na ovaj način zadovoljilo bi se pravo javnosti da zna, a ne bi se prekršile odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti – zaključuje se u mišljenju.