Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković i stručna javnost ocijenili su juče neprihvatljivom najavu direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Sretena Radonjića da će uskratiti praćenje rada Savjeta ASK medijima, koji, po njegovoj procjeni, pišu „netačno i neprofesionalno”. Sagovornici „Dana” i pojedini članovi savjeta istakli su da Radonjić ne može sprovoditi cenzuru i ugrožavati slobodu medija.
Šućko Baković je u izjavi za „Dan” kazao da Radonjićeva najava nije dobra i prihvatljiva, jer se njom ozbiljno zadire u slobodu medija, koja je preduslov ostvarivanja demokratskih procesa i ljudskih prava i sloboda.
– To što neko nije zadovoljan kako se o njemu ili njegovom radu piše, ne može biti razlog da se novinarima uskrati pravo na informisanje građana. U tom slučaju potrebno je subjektu koji je nezadovoljan omogućiti djelotvorno korišćenje prava predviđenih kodeksom novinara Crne Gore, kao što su mogućnosti da se dopuni nepotpuna i ispravi netačna informacija, što se posebno odnosi na informaciju koja može nekome naškoditi – kazao je Baković.
Podsjetio je da po Etičkom kodeksu novinara Crne Gore svi mediji moraju poštovati i osigurati primjenu prava na ispravku i prava na odgovor.
Sreten Radonjić na sjednici Savjeta ASK saopštio je da će donijeti pravilnik o akreditaciji kojim će moći da ograniči prisustvo sjednicama tog tijela za čije izvještavanje on procijeni da je neistinito i neprofesionalno. Radonjić se posebno bavio izvještavanjem „Dana”, tvrdeći da mi „iznosimo lažne informacije”.
Radonjić je na sjednici savjeta kazao da član tog tijela „Vanja Ćalović zlonamjerno preko lista „Dan” i drugih sredstava informisanja netačno informiše javnost u kontinuitetu”.
– Mora se napraviti red u Agenciji u pogledu snimanja i obavještavanja. Kada god bude nešto netačno i tendenciozno ja ću to pokušati da ograničim. Svi mediji koji budu netačno, proizvoljno i zlonamjerno informisali javnost neće moći da prisustvuju sjednicama savjeta. Do sledeće sjednice biće izrađen pravilnik o akreditaciji i ko bude ispunjavao uslove moći će da prisustvuje, a ko ne bude neće moći – najavio je Radonjić.
Vanja Ćalović je poručila da joj je potpuno nevjerovatno da direktor najavljuje donošenje pravilnika kojim bi medijima zabranio da dolaze na sjednice savjeta ukoliko mu se ne dopada njihovo pisanje. Zapitala se otkud mu iskustvo i ingerencija da prosuđuje koji mediji rade profesionalno, a koji ne.
– Hoćete li vi da budete vrhovni cenzor? Možete li vi da se ponašate ovako svojevoljno? Ne znam da li ste kroz rad u Upravi policije naučili da procjenjujete profesionalnost rada novinara? – zapitala se Ćalović.
Poručila je da nijedna institucija nema pravilnik o akreditaciji i da bi u tome ASK bila prva.
– Donošenje takvog pravilnika bilo bi kršenje slobode medija. Očigledno da postoji namjera direktora da se napravi selekcija među medijima i da se ograniči prisustvo onih koje on ne želi – istakla je Ćalovićeva.
Njen kolega Bojan Obrenović kazao je da je rad savjeta javan, osim kada se razmatraju stvari koje sadrže privatne ili tajne podatke.
Ombudsman „Vijesti” i „Monitora” Paula Petrićević ocijenila je da bi realizacija Radonjićeve najave dodatno ugrozila kredibilitet Agencije i dovela u pitanje načelo javnosti njenog rada. Ona ističe da direktor Agencije nema, niti može imati, diskreciono pravo da bira medije koji, prema njegovom sudu, nepristrasno izvještavaju sa sjednica Savjeta.
– Ukoliko nije zadovoljan načinom na koji neki medij izvještava o radu savjeta, ne vidim zašto ne bi koristio postojeći mehanizam medijske samoregulacije koji mu, kao i svim građanima Crne Gore koji nalaze da su oštećeni pisanjem medija, stoji na raspolaganju. „Dan” već dugo ima ombudsmana koji se bavi žalbama i prigovorima i fizičkih i pravnih lica – kazala je Petrićević za „Dan”.
Ona smatra da je posebno problematično izdvajanje pojedinačnih medija jer se odluka o otvorenosti sjednica Savjeta odnosi na sve medije i samo kao takva može opstati.
Komentarišući najavu Radonjića, direktorica NVO Akcija za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ocijenila je da direktor Agencije nije ovlašćen da uskrati pravo bilo kom mediju da izvještava o radu tog državnog organa.
– Ako ima zamjerke na izvještavanje medija u određenom slučaju, on ima na raspolaganju nekoliko zakonitih mehanizama da s tim izađe na kraj, umjesto da nezakonito zabrani mediju da ikad više izvještava. Akt kojim bi bilo koji državni organ zabranio nekom mediju da izvještava o njegovom radu bio bi diskriminatoran, jer takvo razlikovanje u principu ne može da se opravda. Direktor Agencije mora da vodi računa o tome da je Agencija javni organ, a ne privatna stvar, i da njen rad mora biti podjednako otvoren za sve – izjavila je Gorjanc Prelević za „Dan”.
Direktorica i glavna urednica Prve televizije Sonja Drobac kazala je da svaki pokušaj ograničavanja rada medija nije nešto što bi mogla da podrži.
– Mogu da razumijem da su u nekim institucijama nezadovoljni načinom na koji mediji izvještavaju, ali postoje načini da reaguju i zaštite se od eventualnih nestina. Zabrana izvještavanja nije način koji vodi slobodi medija. Kada su ove stvari u pitanju, moj stav je isti kada su u pitanju i „Dan” i Prva televizija – izjavila je Drobac za „Dan”.
Da sve državne institucije treba da budu otvorene za sve medije, smatra i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović.
– Dostupnost informacija je ključna za rad medija i njihovo objektivno informisanje. Svjedoci smo, nažalost, da se s vremena na vrijeme dešava da pojedine institucije ili javni funkcioneri ne žele da komuniciraju sa pojedinim medijima. Mislim da to nije dobro kako za medije, tako ni za same institucije. Meni je poznato da mnogi u Crnoj Gori danas nisu zadovoljni radom ovih ili onih medija, ali mislim da uskraćivanje određenih medija za informacije nije rješenje za te probleme. Ako je neki pojedinac ili institucija nezadovoljan radom medija u mogućnosti je da se žali regulatoru ili samoregulatoru i ombudsmanima, a u krajnjem slučaju satisafakciju može potražiti na sudu. Zabrane bilo koje vrste nisu donijele dobro nijednoj strani – rekao je za „Dan” Vujović, dodajući da se nada da će Radonjić razmisliti prije donošenja bilo kakve odluke o akreditacijama kojom bi eventualno bilo uskraćeno pravo nekim medijima da prate neposredno rad Agencije.
M.S.
O Pobrićevoj na posebnoj sjednici
Savjet Agencije odlučio je da održi posebnu sjednicu na kojoj će se razgovarati o postupanju te institucije u slučaju zviždača u aferi „Ramada” Patricije Pobrić. Sjednica je zakazana na inicijativu Vanje Ćalović, a osim o Pobrićevoj diskutovaće se i o dosadašnjem radu Agencije i njenom angažmanu u kontroli potrošnje novca iz državnog budžeta tokom izborne kampanje.
Zaustavite samovolju direktora
Nezavisni poslanik Mladen Bojanić uputio je članovima Savjeta ASK otvoreno pismo u kojem traži da spriječe samovolju direktora Radonjića ili da podnesu ostavke.
– Proteklo je više od tri mjeseca od kada je Agencija dobila neoborive dokaze o zloupotrebi državnih resursa u partijske svrhe. Dobro vam je poznato da apsolutno ništa niste uradili da ovaj slučaj procesuirate, kao i da zaštitite osobu koja je zaslužna što se saznalo za ovu zloupotrebu. Ukoliko niste u stanju da spriječite samovolju direktora Agencije koji je izabran vašim glasovima, njegovo uporno zataškavanje jasnih i nedvosmislenih dokaza, svjesno plasiranje neistina, a evo čujemo i najnovije, disciplinovanje medija, onda jedino što vam preostaje jeste da podnesete ostavke. Spasite svoje duše, ako već nemate hrabrosti da dignete svoj glas u odbranu urušavanja institucije koju predstavljate. Ne dozvolite da svojim ćutanjem i nečinjenjem postanete sinonim za kukavičluk pred onim koji bi trebao da se plaši vašeg glasa – kazao je Bojanić.
Najavljuje postupak protiv Ćalović
Radonjić je najavio je da će tražiti da se ispita da li je Ćalović u konfliktu interesa. Ćalović je pozvala Radonjića da slobodno ispita da li je u konfliktu interesa, jer je i ranije najavljivao da će to da uradi, ali nije realizovao obećano.
– Doprinos ASK u borbi protiv korupcije na visokom nivou, odnosno iz domena bogaćenja javnih funkcionera, nikakav je. Rezultata nema. Nijedan predmet te vrste nije dostavljen tužilaštvu. Prekršajne prijave se podnose protiv lokalnih službenika, a ne kontrolišu se oni koji raspolažu milionima – istakla je Ćalović.
Nijesu komunalna policija
Savjet je juče utvrdio predlog budžeta za 2017. godinu kojim će tražiti da im se izdvoji 1,6 miliona eura, 10 odsto više nego lani. Najviše pažnje izazvala je stavka od 33.000 eura za nabavku uniformi za zaposlene u ASK. Od nabavke uniformi se odustalo jer je većina članova Savjeta ocijenila da je to nepotrebno.
Vanja Ćalović je kazala da službenici ASK nijesu komunalna policija, pa da moraju da nose posebna odijela.
– Možda direktor želi da uniformiše ljude jer je radni vijek proveo u policiji pa je navikao na uniformisano okruženje – kazala je ona.
Član savjeta Radule Žurić naveo je da uniforme imaju pozitivan efekat jer ljudi drugačije percipiraju službenike. Njegov kolega Ristan Stijepović se saglasio sa tim navodom, dok je Bojan Obrenović kazao da službenici ASK nijesu vojnici i policajci da bi bili uniformisani.