Prema riječima generalnog sekretara Srđe Kekovića, Unija slobodnih sindikata dobila je podršku većine poslaničkih klubova za izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Tim izmjenama je predviđeno snižavanje starosne granice za penzionisanje sa 67 godina na 65 za muškarce i 60 godina za žene. Druga izmjena se odnosi na osnovicu za utvrđivanje penzije koja se množi sa ličnim koeficijentom, a prije reformi penzionog sistema iznosila je 10 najboljih vezanih godina, a sada 34 godine.
Na jučerašnjoj panel diskusiji „Reforma penzionog sistema u Crnoj Gori i zemljama EU, uporedna iskustva i prakse” Keković je kazao da inicijativa Unije datira od 11. aprila prošle godine.
– Očekujemo da u narednom periodu predlog izmjena inicira neko od poslanika ili poslaničkih klubova – rekao je Keković. Istakao je da je taj predlog izmjena lobiranjem dobio podršku većine poslaničkih klubova, sa izuzetkom DPS-a, dok je SDP dao podršku sa ,,malom zadrškom”.
Tvrdi da su iz SDP-a potvrdili da je ideja dobra, ali da treba imati finansijsku projekciju za izmjene. Nadležni, prema njegovim riječima, nemaju te podatke.
– Kompromisno rješenje je da u zakonu ostane starosna granica od 67 godina, s tim da se ostavi mogućnost da žene mogu da idu sa 62 godine u starosnu penziju, a muškarci sa 65, uz mogućnost da rade do 67. godine – rekao je Keković.
Kompromisno rješenje za osnovicu za utvrđivanje penzije koja se množi sa ličnim koeficijentom, po predlogu Unije bilo bi 20 najboljih godina vezanog staža.
Prema riječima Kekovića, suština penzionih reformi, koje se dinamično odvijaju od 2003, jeste da se zakinu prava penzionerima kako bi se budžet Fonda PIO učinio održivim, što je od početka reformi, kada su penzije bile 85 odsto prosječne zarade, došlo do ispod 60 odsto.
Pomoćnik ministra rada Jovo Pajović smatra da će starosna granica od 67 godina biti dostignuta 2025. za muškarce, odnosno 2041. za žene. Trenutno je starosna granica 65,4 godine za muškarce i 60,6 za žene.
Poslanik Srđan Perić (Pozitivna) ocijenio je da reforme u Crnoj Gori znače manje prava i manje penzije za penzionere.
– Bilo bi fer da se zaposlenima omogući da samostalno raspolažu sredstvima koja se izdvajaju za PIO – rekao je Perić.
U krajnjem, smatra on, država bi trebalo da procijeni koliko fali da bi penzioni sistem bio održiv i da se, ako treba, i kreditno zaduži da bi se ušlo u racionalnu zonu.
– Rješenje problema su nova radna mjesta, koja se ne dobijaju privlačenjem investitora – rekao je Perić.
Na jučerašnjoj panel diskusiji predstavljeni su penzioni sistemi Njemačke, Italije i Austrije.
J.V.
Zakon mijenjan 25 puta
Po mišljenju poslanika Aleksandra Damjanovića (SNP), sistem Fonda PIO je neodrživ.
– Možemo parcijalno da mijenjamo zakone, penzionišemo pola Crne Gore, produžavamo rok za odlazak u penziju i da povećavamo godine staža, ali to neće riješiti sistemski problem – rekao je Damjanović.
Savjetnik u Uniji poslodavaca Borislav Begović istakao je da je Zakon o PIO mijenjan oko 25 puta, što izaziva nesigurnost kod korisnika penzija.
Prije vremena u penziju 3.514 lica
Pajović je pojasnio da je uvedeno pravo na prijevremenu starsonu penziju sa 62 godine života, ali se zbog ranijeg penzionisanja penzija umanjuje za 0,35 odsto svakog mjeseca u odnosu na starosnu granicu koja važi u toj godini. Prijevremenu penziju za četiri godine ostvarilo je 3,514 lica, a za isplatu njihovih penzija potrebno je sedam miliona na godišnjem nivou.