Za proteklih pet godina stečaj je uveden u 2.363 preduzeća, od čega je za mandata aktuelne vlade na čijem je čelu Milo Đukanović od decembra 2012. godine u stečaj otišlo 1.978 preduzeća.
Samo za protekle dvije godine, otkad je na čelu Privrednog suda Crne Gore Blažo Jovanić, stečaj je uveden u 1.150 preduzeća.
U prošloj godini stečaj je uveden u 520 kompanija, što je za 110 preduzeća manje u odnosu na 2014. godinu, kada je u stečaj otišlo 630 preduzeća. U 2013. godini u stečaj je otišlo 417 preduzeća, a u 2012. stečaj je uveden u 411, dok je u 2011. godini u stečaj otišlo 385 preduzeća.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da s obzirom na ukupno stanje u Crnoj Gori ne čudi što se broj preduzeća u stečaju povećava iz godine u godinu.
– Činjenica je da su mnoge firme zbog lošeg snalaženja u postojećim prilikama, a posebno nelikvidnosti, nemogućnosti dobijanja povoljnih kredita, nemogućnosti da plasiraju proizvode, nepopularnih poreskih stopa, prinuđene da odu u stečaj. Sam stečaj je normalna pojava u normalnim ekonomijama, a kod nas u Crnoj Gori je to očito povezano sa nekim spekulacijama, jer je poznato da kod nas postoje modeli i načini da se izbjegne plaćanje obaveza – rekao je Lekić.
On je istakao da se država prema nenaplativom poreskom dugu odnosi samo kao prema konstataciji.
– Broj firmi koje su u stečaju svjedoči da naša ekonomija nije spremna da prihvati toliki broj preduzeća i da se firme uglavnom otvaraju zbog raznih kupovina, kredita, poslova i bez cilja da sa tim poslovima nastavi – naveo je on.
Lekić je kao primjer naveo kompaniju Vektra Jakić, vlasnika Dragana Brkovića, na čije poslovanje uvođenje stečaja nije imalo velikog negativnog uticaja.
Poslanik Nebojša Medojević (DF) istakao je da je funkcionisanje privrednih društava složeno i rezultat je pogrešnih reformi sprovedenih 2000. godine. On je naglasio da poslodavci osnivaju preduzeće sa namjerom da ga uvedu u stečaj, ostajući dužni državi, banakama i radnicima, pri čemu je u velikoj mjeri zastupljena korupcija i kriminal.
– Sistem privrednog sudstva je katastrofalan i pod kontrolom Đukanovića i njegovih najbližih saradnika i praktično se tamo završavaju unaprijed dogovorene prevarantske špekulativne šeme u kojima mnogi domaći i strani investitori ostaju kratkih rukava. Stanje u Privrednom sudu je veoma loše i negativno utiče na priliv stranih investicija i sve je više stranih investitora koji pokreću pitanje arbitraža pred međunarodnim instancama, jer su prevareni u procedurama pred Privrednim sudom u Crnoj Gori – naveo je on.
Veoma je, kako je kazao, malo transparentnosti u funkcionisanju preduzeća, jer kompanije nemaju obavezu da na nivou države objavljuju finansijske izvještaje, dok su interene revizije kompnija nepozdane.
– Praktično, revizor napiše ono što vlasnici privatnih kompanija hoće i tako se godinama kreira netransparentan poslovni ambijent koji u principu štiti špekulante, prevarante, dužnike, a posebno ako imaju podršku aktuelnog režima. Zakon o privednim društima, poreski okvir, Zakon o obligacionim odnosima, sistem privrednog sudstva je loše postavljen, tako da, ukoliko imate vezu sa aktuelnom vlašću možete da ostanete u ogromnim dugovima prema bankama, državi i dobavljačima, što je i konstatovala i Svjetska banka, koja je kao jedan od ključnih problema ekonomije Crne Gore navela dugove privatnih kompanija i nelikvidnost privatnog sektora – naveo je on ističući da rastu dugovi privatnog sektora, kao i broj sporova pred Privrednim sudom.
– Uglavnom se osnivaju špekulativne firme sa kratkoročnim misijama, koje se brzo i zatvaraju. Ako zanemarimo privatizacije u kojima su stečajevi bili posledica svjesne namjere kupaca da dođu do imovine preduzeća i oštete radnike i manjinske akcionare, sada imamo negativne trendove u privatnim preduzećima, a praktično je država i dalje veoma važan faktor na tržištu kroz sistem javnih nabavki i kapitalnih investicija i u principu, ako nijeste u krugu moćnih pojedinaca bliskih vrhu režima ne možete da učestvujete u privrednom životu i jasno je da samo pojedinci mogu da posluju i uvećavaju profit – zaključio je Medojević.
J.V.
Neophodna agencija za platni promet
Medojević smatra da su potrebne radikalne reforme, u prvom redu osnivanje državne agencije za platni promet, slične Službi društvenog knjigovodstva (SDK).
– Nije slučajno što je ideolog primitivnog divljeg neoliberalog kapitalizma Veselin Vukotić prvo uništio SDK i na taj način poslovanje, ekonomski i privredni sistem prebacio u sivu zonu, tako da više nema neophodnih informacija ni na nivou vlade, ni države o tokovima privrednog života. Monstat to ne prati na način na koji je to nekad radila SDK – rekao je Medojević.
On je naglasio da su neophodne i izmjene Zakona o stečaju i to u dijelu kojim bi vlasnik privrednog društva, u koje je stečaj uveden na njegov zahtjev, ličnom imovinom garantovao izmiranje obaveza zaposlenima.