Površinski kop Zagrad u Župi nikšićkoj od sjutra će ponovo biti blokiran ukoliko predstavnici kompanije Uniprom metal, čiji je vlasnik Veselin Pejović, ne pristanu na razgovor sa Samostalnim sindikatom kako bi riješili brojne probleme u Rudnicima boksita, ponovili su iz te radničke organizacije.
Sindikalci su u petak saopštili zahtjeve za povećanje zarada onima koji su angažovani na Zagradu i na proširenju tog kopa, kako bi se zaposlio veći broj bivših boksitaša i stvorila mogućnost dugotrajnije eksploatacije rude. Međutim, kako je kazao član izvršnog odbora tog sindikata Nikola Žugić, do juče sastanak nijesu inicirali ni iz Uniprom metala ni iz Vlade.
– Dalje se ne može raditi na način na koji se trenutno radi u Boksitima. Moramo sjesti sa budućim vlasnikom i razgovarati o mogućnostima da se postojeće stanje riješi. Čekaćemo do ponedjeljka da li će biti ikakve inicijative za sastankom. Ukoliko ne bude kop Zagrad će od utorka biti blokiran – rekao je Žugić.
Uniprom metal za imovinu Boksita treba da plati još oko četiri miliona eura, na koje se čeka od oktobra prošle godine. Pejović je ranije obećao predstavnicima sindikata da će u kratkom roku pokrenuti eksploataciju na nekoliko kopova u Župi, a da će posao dobiti oko 120 bivših radnika Rudnika, što se nije desilo. Njegova kompanija je na kopu Zagrad angažovala privatnu firmu Rudkop koja od novembra radi na navodnoj sanaciji tog rudokopa, sa kojeg se od kraja januara ipak odvozi velika količina boksita. Po ugovoru na određeno vrijeme u tom kopu angažovano je oko 25 bivših radnika, ali su trenutno uposlena svega dvojica koji mašinama vrše utovar rude. Od ukupnog broja radnika koje je Rudkop zaposlio, petnaestak je nedavno primilo platu od oko 500 eura, a s obzirom da efektivno rade po jedanaest sati dnevno, rudari traže duplo više. Odvoženje velike količine najkvalitetnijeg boksita ne odgovara ni mještanima Župe nikšićke, na čijoj teritoriji se nalaze svi rudokopi. Na inicijativu tamošnje NVO Župa u srcu nedavno je rudarska inspekcija kontrolisala rad na tom kopu, konstatujući da se „ne vrši eksploatacija, već sanacija degradiranih površina i dovođenje kopa u stanje stabilnosti i sigurnosti”, a tokom tih radova može se dobiti određena količina rude. Međutim, radnici i mještani tvrde da je sa Zagrada od kraja januara već odvezeno oko 40 hiljada tona rude i to one koja je ranije otkrivena, a u pitanju je najkvalitetniji boksit. Član koordinacionog odbora Župe Dragoljub Radulović rekao je da je nemoguće sanacijom dobiti toliku količinu boksita.
– Smiješno je pričati o sanaciji, a sa Zagrada se odvoze enormne količine rude. Zato kao mještanin i član koordinacionog odbora Župe pozivam tužilaštvo i sve nadležne institucije da provjere šta se zaista dešava u Rudnicima boksita – rekao je Radulović.
Za „Dan” je iz Vlade nezvanično pojašnjeno da Uniprom metal trenutno ima jednogodišnju dozvolu od Ministarstva ekonomije da vrši sanaciju na kopovima Zagrad, Đurakov do i Štitovo, ali ne i dozvolu za eksploataciju. Sanacija kopova im je omogućena u skladu sa nalazom rudarske inspekcije i ista se vrši prema projektnoj dokumentaciji. Konzorcijum Pejovićevih kompanija Uniprom i Uniprom metal imaju koncesiono pravo na četiri ležišta boksita u Župi, a isto im je prepustila poljska firma Oniko, koja je njihov poslovni partner. Kako imovina nikšićkog Rudnika, tako su i koncesije Pejoviću date na rate, a u ovoj godini po tom osnovu treba da plati 303.960 eura u dvije polugodišnje rate. Za „Dan” je potvrđeno da još nije uplaćena prva rata.
B.Brašnjo
Na blokadi i hapšeni rudari
Bivši radnici koji zbog neuplaćenog staža ne mogu da se penzionišu, u poslednjih desetak dana dva puta su blokirali odvoz rude sa kopa Zagrad. Po zahtjevu iz Pejovićeve firme, u četvrtak je blokadu prekinula policija koja je tom prilikom privela osmoricu rudara, od kojih su četvorica kažnjeni.
– Saopšteno nam je da nam je povezan staž, ali ni to, kao ni kazne koje su nam odredili, neće nas spriječiti da se ponovo pojavimo ispred ulaza u kop. Nije nama staž bio jedini problem, već i neisplaćene pune zarađene plate, jubilarne nagrade, regresi, zimnice, kao i ulaganje u stambeni fond. Ako je neko mislio da će me kaznom od 180 eura smiriti i onemogućiti da se dalje borim za ono što me sleduje, prevario se – poručio je jedan od radnika Drago Dačević.