Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore u prošloj godini iznosila je 2.157,7 milijardi eura, što je 1,9 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, preliminarni su podaci Monstata, koji su objavljeni u informaciji o spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda u prošloj godini, koju je usvojila Vlada, a pripremilo Ministarstvo poljoprivrede.
Vrijednosti izvoza iznosila je 317,1 milion eura, što je smanjenje od 4,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 1, 84 milijardi, što je povećanje od 3,2 odsto.
Ukupna spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda iznosila je 524,4 miliona eura, što je 9,8 odsto, ili 56,9 miliona eura više u odnosu na uporedni period. Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u 2015. u odnosu na 2014. manji je za 18,8 miliona ili za 3,9 odsto i iznosio je 465 miliona eura, dok je ukupan izvoz manji za 38,1 milion ili za 39,1 odsto i iznosio je 59,35 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,76 odsto i manja je za 7,37 odsto u odnosu na 2014. godinu kada je iznosila 20,13 odsto.
– Najveći pad vrijednosti u uvozu i u izvozu odnosi se na svježe svinjsko meso kojeg je u 2015. uvezeno manje za čak 33,2 miliona eura (44 odsto), dok je izvoz istog manji za 32,7 miliona. Pad uvoza objašnjava se činjenicom da je Crna Gora u jednom periodu uvozila svježe svinjsko meso porijeklom iz EU, koje se dalje obrađivalo i izvozilo u Bjelorusiju. Zabranom izvoza prerađevina od svinjskog mesa, značajno se smanjio uvoz samog svinjskog mesa – navedeno je u informaciji.
Takođe je navedeno i da je smanjen izvoz masnoća i ulja biljnog porijekla, što se odnosi na pad izvoza suncokretovog ulja porijeklom iz Srbije, koje se, kako je navedeno, prepakovano izvozilo na Kosovo, a vrijednost uvoza u 2015. manja je za 2,8 miliona. Uvoz svježeg, rashlađenog ili smrznutog mesa iznosio je 68,4 miliona, mlijeka i mliječnih proizvoda uvezeno je za 25 miliona, uvoz voća iznosio je 23,4 miliona, prerađevina od mesa 20,7 miliona. U izvozu najzastupljenije je vino čiji je izvoz bio vrijedan 15,46 miliona, meso 7,2 miliona, duvan i proizvodi od duvana 5,58 miliona, piva je izvezeno za 4,4 miliona, povrća za 3,6 miliona, a voća za 3,2 miliona eura, dok je izvoz prerađevina od mesa iznosio 2,8 miliona.
Predsjednik Sindikata duvanske, poljoprivredne i prehrambene proizvodnje Veljko Baošić kazao je da je pokrivenost uvoza izvozom u ovoj godini realna, te da je povećanje procenta pokrivenosti u 2014. bilo rezultat reeksporta mesa, koje je bilo aktuelno sve do trenutka kad je Crna Gora uvela sankcije Rusiji.
– Podatak da je uvoz poljoprivrednih proizvoda i hrane za ljudsku ishranu veći nego cjelokupni izvoz Crne Gore i to za 15-16 miliona eura je poražavajući – kazao je Baošić.
On je naglasio da se očekuje da će damping cijena trajati do kraja ove godine, te da će sezonsko voće i povrće da bude bud-zašto, što, kako je naglasio, znači da će domaći poljoprivredni proizvođači da budu uništeni.
– To je bumerang koji će da nam se vrati i znači gubljenje radnih mjesta. Država, kao što može da odredi broj nerezidenata, što se kosi sa konvencijama o protoku roba, ljudi i kapitala, tako može i da zaustavi damping cijene, ali mislim da nema snage da se odupre uvoznom lobiju – rekao je Baošić ističući da je se u poslednje tri godine veliki broj kompanija iz domena poljoprivrede ugasio, zbog, kako je kazao, pljačkaških privatizacija.
Po njegovim riječima, ukoliko bi se nastavio ovakav trend, Crna Gora neće ni imati privredu do 2020. godine.
Poslanik Zoran Miljanić (Demos) kazao je da se radi o neodgovornoj ekonomskoj politici Vlade.
– Vlada se u kontinuitetu opredijelila da forsira takozvani uvoznički lobi, gdje imamo uvoz svega i svačega, a izvoz se smanjuje iz godine u godinu. Tako da se, recimo u nekim godinama, kao što je to bila prošla, u izvoz uračunava i svinjsko meso koje se ne proizvodi u Crnoj Gori, a mislim da su se i računala maziva, ulja, gorivo, naftni derivati, tako da to stvara nerealnu sliku vezano za izvoz, dok se uvoz povećava, a uvoznički lobi je sve jači i dolazi do spoljnotrgovinskog deficita i odlivanja novca iz Crne Gore. Taj deficit će se u jednom trenutku katastrofalno odraziti na krhku ekonomiju, kakva je crnogorska – rekao je on.
Miljanić je naglasio da je došlo do tolikog deficita iz razloga što je industrija ugašena.J.V.
Gdje radi 17,5 hiljada zaposlenih
Baošić se osvrnuo na izjavu ministra poljoprivrede Petra Ivanovića, koji je prije dva dana u javnost izašao sa podatkom da je u Crnoj Gori, u trećem kvartalu prošle godine u poljoprivrednim djelatnostima bilo 17,5 hiljada zaposlenih, odnosno osam odsto ukupno radno angažovanih.
– Interesuje me gdje je u poljoprivredi našao taj broj zaposlenih. Raduje me ako toliki broj ljudi radi, ali isto tako mogu da kažem da je 99 hiljada ljudi u Crnoj Gori direktno povezano sa poljoprivredom i živi na neki način od poljoprivrede, ali to su individualni poljoprivredni proizvođači, tako da nema šansi da je 17,5 hiljada ljudi zaposleno u poljoprivredi, pa čak ni u sezoni, kad imamo na Plantažama nerezidente, pa očekujemo od njega da izađe sa preciznim podacima gdje oni rade – rekao je on.