Predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije Momo Joksimović uputio je dopis predsjedniku Ustavnog suda Desanki Lopičić, kojim traži da sud u narednih mjesec odgovori na inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o sprečavanju korupcije.
On je podsjetio da je PIR, nakon što je parlament u decembru 2014. usvojio taj zakon, podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi iz tog akta i to 23. januara prošle godine, ali da do danas nijesu dobili odgovor da li je ta inicijativa razmatrana.
Tim zakonom predviđeno je da predsjednik države, skupštine i Vlade stiču pravo na penziju, prije nego što ispune uslove utvrđene propisima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje. Osnovica za određivanje penzije predstavlja neto zaradu koju bi imalac ostvario obavljajući funkciju, u mjesecu koji je prethodio podnošenju zahtjeva za penzionisanje.
– Javnim funkcionerima penzija iznosi 65 odsto utvrđene osnovice, uvećane za dva odsto za svaki dalji navršetak godine penzijskog staža. Iznos penzije ne može biti veći od 85 odsto od utvrđene osnovice – član 108 zakona. Takođe je neustavna odredba člana 110 zakona, po kojoj pravo na penziju imaju javni funkcioneri koji su obavljali funkciju od 1992. godine – navedeno je u dopisu PIR-a.
U toj partiji smatraju i da je neustavna odredba iz člana 111 zakona, gdje pravo na porodičnu penziju, bez umanjenja, imaju članovi porodice javnog funkcionera koji je umro prije stupanja na snagu tog zakona, a koji je na dan smrti ispunio uslove za sticanje prava na penziju propisanih tim zakonom.
– Osporavamo zakonske odredbe koje priznaju pravo na privilegovanu penziju svim bivšim i sadašnjim vršiocima državnih funkcija. Ovakav način regulisanja privilegovanih penzija za visoke državne funkcionere razlikuje se od opšteg sistema penzijskog osiguranja, što je suprotno Ustavu i pravnom sistemu – navedeno je u dopisu.
Po ocjeni te partije, ako je prosječna visina penzije objektivni izraz opštih socijalnih i ekonomskih prilika u zemlji , onda visina privilegovane penzije funkcionera ne smije nesrazmjerno odstupati od prosječne penzije u Crnoj Gori. Stoga su, kako je naglašeno, te odredbe nesaglasne sa stavom 1 Ustava, koji Crnu Goru definiše kao građansku državu, zasnovanu na principima demokratije, vladavine prava i socijalne pravde. PIR ističe da se pravo na privilegovanu penziju uređuje retroaktivno, što je takođe u suprotnosti sa Ustavom, kojim je propisano da zakoni i propisi ne mogu da imaju retroaktivno dejstvo, osim, izuzetno, ako to zahtijeva javni interes, utvrđen u postupku donošenja zakona. Smatraju i da je parlament, kod donošenja tog zakona trebalo da se pridržava granica koje su postavljene Ustavom.
– Ne dozvolimo da oni koji su novac naroda iznijeli iz Crne Gore ostvare još i ovo neustavno pravo – naglasio je Joksimović.
U PIR-u smatraju i da se funkcionerima na period od dvije, umjesto godinu, može produžiti pravo da primaju naknadu u visini zarade, nakon prestanka funkcije.
J.V.
Nepravedno prema građanima
Ustavni sud je ocijenio da su neustavne odredbe zakona po kom su poslanici i ministri ostvarili pravo na privilegovanu penziju u iznosima koji drastično odskaču od prosječne penzije u Crnoj Gori, ali tek nakon što su funkcionrei ostvarili to pravo.
– To je neprimjereno i nemoralno pri činjenici da oko 10.000 penzionera prima penziju do 120 eura, 45.000 prima ispod 175 eura što je donja granica siromaštva, dok njih preko 70.000 prima penziju ispod 270 eura – navedeno je iz PIR-a.
Ta partija traži da Ustavni sud razmotri njihovu inicijativu i donese odluku kojom bi sporne odredbe tog zakona prestale da važe.
– Na taj način ispravila bi se nepravda i diskriminacija učinjena građanima, poštovao Ustav i svi bi bili dovedeni u koliko-toliko ravnopravan položaj – navode oni.