Potpredsjednik Vlade iz redova opozicije Milorad Vujović odgovorio je Radoju Žugiću, bivšem ministru finansija, a sadašnjem savjetniku predsjednika Vlade. Žugić je kazao da nije istina da je Ministarstvo finansija tokom njegovog mandata i mandata ministra Milorada Katnića zadržavalo dokumentaciju na osnovu koje su pojedina preduzeća izbjegla da plate poreski dug državi, što je tvrdio Vujović najavljujući protekle sedmice da će tužiocu dostaviti dokumentaciju kojom potvrđuje svoje izjave.
Vujović je istakao da je Žugić „pogodio temu”, ali je „pobrkao lončiće”.
– Smatram da je ovu priliku trebalo da iskoristi kako bi javnosti, prije svega specijalnom tužiocu za organizovani kriminal, objasnio zašto je u Ministarstvu finansija u vrijeme svoga mandata kao poslovnu praksu uveo manir da se sa javnim finansijama postupa tajno. To dokazuje i činjenica da je na osnovu rješenja koje je donio proglasio tajnim informaciju i podatke o poreskom dugu. Neka nam objasni koji su ga to relevantni razlozi naveli da poreski dug učini tajnim i da obrazloži koje štetne posledice nastaju u ostvarivanju funkcije ministarstva objavljivanjem poreskih dužnika. Umjesto da kao tadašnji ministar finansija građanima objasni gdje se i na koji način troši njihov novac, on sakriva spisak poreskih dužnika čiji je iznos duga u ovom trenutku preko 777 miliona, od čega je po informaciji koju je usvojila Vlada naplativo samo 236 miliona. Afirmisanjem tih tužnih manira u javnim finansijama dozvolili ste da se u slučaju predmeta „Telenor” utvrdnim poreskim rješenjima ovaj poreski obaveznik godinama ne zadužuje, da se izmijenjena poreska prijava koju je predao postupajući poreski inspektor ne knjiži u knjigovodstvenoj evidenciji poreskog obaveznika i na kraju pod čudnim okolnostima dotadašnjem inspektoru se oduzima predmet, iako nije napravio nikakav propust, već je, naprotiv, stručno i nepristrasno utvrdio stvarno činjenično stanje. Oduzimanje predmeta postupajućem inspektoru bez ikakvog razloga nije praksa u pravno uređenim državama. Neophodno je da objasnite iz kojih razloga ste predmet dali drugom, podobnom inspektoru, da li ste tim postupkom htjeli da zaštitite javni interes ili interes privrednog društva Telenor? Na taj način dozvolili ste da postojeća poreska obaveza bude ugrožena i da se njen iznos umanji, što je i bio osnov za predaju dokumentacije specijalnom tužiocu, a sama dokumentacija je sintetizovana i pripremljena od strane postavljenog lica koje je vršilo kontrolu i zakonitost raspolaganja državnim resursima – naveo je Vujović.
On je istakao da se nije bavio insajderskim radom, pa su podaci u dokumentaciji proizvod kontrole ljudi iz struke, u skladu sa Zakonom o primjeni sporazuma za sprovođenje slobodnih i fer izbora.
– Javnost očekuje da ih informišete o tome koje ste mjere i aktivnosti preduzeli i koji su učinci za vrijeme vašeg mandata u naplati poreskog duga, da li se on za taj period povećao ili smanjio i kako to da na vrijeme nije naplaćen dug obaveznika u stečaju od skoro 104 miliona, dug pravnih lica kojima je prestala registracija u iznosu od 35,7 miliona i dug fizičkih lica kojima je prestala registracija od preko 60 miliona, nenaplaćeni porez na promet nepokretnosti (kupoprodaja stambeno-poslovnih objekata, kuća, zemljišta, placeva) u iznosu od 49,2 miliona, a koji se odnosi na fizička lica koja nijesu poreski obveznici u kontinuitetu, a među kojima se nalazi veliki broj nerezidentnih lica koja nijesu dostupna poreskim organima i dug privrednih društava u iznosu preko 100 miliona, koji obavljaju privrednu aktivnost, ali faktički nemaju promjena u poslovanju na tekućem računu. Ostaje pitanje zašto su poreski organi i Ministarstvo finansija tolerisali tako visok dug u proteklim godinama, a što sve obavezuje Vladu da izvrši potpunu analizu stanja u javnim finansijama i traži odgovornost za javne funkcionere po pitanju nedovoljne naplate poreskog duga – naveo je Vujović.
Među poreskim dužnicima, podsjetio je Vujović, nalaze se 33 firme koje duguju preko milion eura i 31 preduzeće koje duguje između 500 hiljada eura i milion. On je pitao Žugića koje je mjere i aktivnosti, u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, preduzeo da bi naplatio poreski dug od Rudnika uglja, koji duguje 15,1 milion, Montenegroerjalnza (12,3 miliona eura), Ave Marije Kolčević (7,1 miliona), Vektre Montenegro (4,7 miliona), Vektre Jakić (3,8 miliona), Bjelasice Rada (2,4 miliona), Rokšpeda (1,2 miliona), Tare presižn vorks Mojkovac (1,2 miliona) i td...
– Građane interesuje koliko ste puta pokušali kod ovih privrednih društava da sprovedete prinudnu naplatu i naplatu u imovini. Vjerujem da ovi podaci interesuju i specijalnog tužioca – naveo je Vujović.
J.V.
Opraštali privilegovanima
Konačno, gospodine Žugiću, ostaje činjenica da ste se u skladu sa svojim nadležnostima i obavezama koje proističu iz funkcije ministra finansija aktivno i na pravi način bavili i brinuli o naplati poreskog duga i povraćaja PDV-a, javne finansije Crne Gore bile bi znatno bolje i stabilnije. Da bi Crna Gora krenula naprijed prva pretpostavka je da se vodi računa o novcu svih građana i da ne postoje privilegovani kojima se oprašta nauštrb onih koji jedva sastavljaju kraj s krajem, naveo je Vujović, ističući da je Žugić pokazao kako se vodi računa o njemu znanim pojedincima.