Za finansiranje izdataka po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u prvih deset mjeseci ove godine iz opštih prihoda državnog budžeta izdvojeno je 117,20 miliona eura, ili 35,82 odsto, koliko iznosi i deficit Fonda PIO, kazali su „Danu” iz Fonda PIO.
Deficit Fonda PIO zaključno sa oktobrom uvećan je za 3,58 miliona eura u odnosu na deficit koji je imao Fond PIO za 10 mjeseci prošle godine.
– Za finansiranje izdataka po osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u prvih deset mjeseci 2015. godine iz opštih prihoda državnog budžeta izdvojeno je 113,62 miliona eura, ili 34,86 odsto, koliko iznosi i deficit Fonda PIO – kazali su iz Fonda PIO, u kojem je direktor Dušan Perović.
Fond PIO je, kako su pojasnili, shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, budžetski korisnik koji je uključen u sistem trezora i posluje na principima trezorskog poslovanja, što podrazumijeva da se sve finansijske transakcije odvijaju preko Državnog trezora, odnosno preko Glavnog državnog računa trezora. Fond se dominantno finansira iz izvornih, odnosno namjenskih prihoda koje čine prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i ostali izvorni prihodi, dok se nedostajuća sredstva obezbjeđuju iz opštih prihoda budžeta.
– Za prvih 10 mjeseci ove godine izvorni prihodi Fonda PIO iznose 209,98 miliona eura i u finansiranju izdataka učestvuju sa 64,18 odsto. Od ukupno ostvarenih izvornih prihoda 209,15 miliona eura čine prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, dok ostali prihodi Fonda iznose 0,84 miliona eura (prihodi od kamata za neblagovremeno plaćanje obaveza po osnovu doprinosa za PIO, prihodi ostvareni od fondova po osnovu sporazuma o socijalnom osiguranju, prihodi od povraćaja prava iz PIO) – naveli su iz Fonda.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić ukazao je na to da deficit u Fondu PIO raste iz godine u godinu, što govori da plan punjenja budžeta Fonda PIO od poreza i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje nijesu adekvatni.
– Stalno imamo neki manjak u Fondu PIO, zbog kojeg Vlada mora da dotira određena sredstva za isplatu penzija. Poznato je da mnoga javna preduzeća, državne ustanove, lokalne samouprave, te kompanije, kako državne tako i privatne, ne uplaćuju poreze i doprinose na vrijeme, i to je postala praksa koja više ne može da se toleriše. Indikativno je da nikada niko u našem sistemu nije odgovarao vezano za sve probleme koji nastaju vezano za javne finansije, kako oni koji su trebali to da uplate, tako i oni koji su trebali to da planiraju, ali i oni koji su to sve raznim kreditima i preraspodjelama nadomještavali. Država će se zadužiti za novih 100 miliona, a od tog iznosa je 80 miliona potrebno, a 20 da se nađe. Mislim da je naše zaduženje potpuno nerealno i prosto ne znam šta znači izjava bivšeg ministra finansija, sada guvernera, Radoja Žugića, koji je nedavno izjavio da se više ne smijemo zaduživati, a dva dana nakon te izjave na elektronskoj sjednici je odobreno novo zaduženje od 100 miliona, i to ne za investicije i kapitalni budžet nego za pokriće tekuće potrošnje – zaključio je Lekić.
Prema podacima Poreske uprave, najveći dužnik po osnovu poreza i doprinosa uz i na lična primanja je Rudnik uglja, u većinskom državnom vlasništvu, čiji je dug dostigao 14,12 miliona. Slijedi Montenegroerlajnz sa 13,58 miliona neplaćenih doprinosa, zatim fabrika „Radoje Dakić” sa 9,13 miliona, te državno preduzeće Željeznička Infrastruktura sa dugom od 3,2 miliona. I kompanija „13” jul. Plantaže za doprinose duguje 2,8 miliona, dok Željeznički prevoz ima dug od 2,7 miliona.
J.V.
Brković za doprinose duguje preko dva miliona
Na najnovijoj crnoj listi Poreske uprave je u preduzeće „Bjelasica rada”, kojim upravlja Eurofond, a koji kontrolišu lica bliska biznismenu Veselinu Baroviću, čijim radnicima nijesu uplaćivani doprinosi za gotovo osam godina.
Dug za doprinose ima i „Vektra Jakić”, vlasnika Dragana Brkovića, u iznosu od 944,4 hiljade eura, kao i njegova kompanija Vektra Montenegro, koja za doprinose duguje 540,5 hiljada eura, te Vektra nord sa dugom od 418,48 hiljada eura, dok Vektra optel duguje 176,35 hiljada eura. Samo ta četiri preduzeća u Brkovićevom vlasništvu za doprinose duguju 2,07 miliona eura. Dug preduzeća Cijevna komerc, vlasnika Danila Petrovića, iznosi 412,42 hiljade eura, dok Privatna zdravstvena ustanova Meljine, u vlasništvu konzorcijuma koji predvodi Atlas grupa a koju kontroliše Duško Knežević, za doprinose duguje 287,33 hiljade eura.