U budžetu za narednu godinu, koji iznosi 2,005 miliona eura, za pokriće svih troškova faliće 455 miliona, a ta sredstva će biti obezbijeđena novim zaduživanjem. Projekcije Vlade su da će javni dug do 2019. rasti do 79,5 odsto BDP-a, nakon čega slijedi smanjenje na 74,1 u 2020. godini.
Od tog iznosa za otplatu duga planiran je 221 milion, kamate iznose 98 miliona, za autoput je planirano 200 miliona, a za fiskalnu rezervu 34 miliona eura.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić kazao je da Crna Gora očito može da funkcioniše samo na bazi zaduživanja i kredita i da prihodi ne mogu da pokriju troškove.
– Evropska unija nas je upozorila da ne smijemo da uzimamo kredite za tekuću potrošnju, već samo za investicije, a mi balansiramo i radimo i jedno i drugo, pa vjerovatno i prebacujemo sredstva, tako da je to vrlo diskutabilno. Budžet za narednu godinu je samo slijed budžeta za ovu godinu. Predlog budžeta nije donio ništa novo, osim kozmetičkih pokušaja smanjenja troškova na pojedinim stavkama, ali to ne znači da su građani pošteđeni. Svako novo zaduženje i svaki porast javnog duga liči na korak ka bankrotu – kazao je Lekić.
On je ukazao i na aktuelnu političku situaciju, koja, kako je ocijenio, nije nimalo ružičasta.
– I dalje nastavljamo istim trendom. Javni dug će sigurno preći 70 odsto BDP-a, što sve ukupno ne daje razlog za optimizam da ćemo u narednoj godini proći bolje nego u ovoj – rekao je Lekić i podsjetio da se prihodi nijesu povećali, već su se, čak i smanjili.
Poslanik DF-a Milutin Đukanović smatra da je budžet za narednu godinu javno priznanje vrha DPS-a, koji je nazvao kriminalnom bandom, da su opljačkali Crnu Goru.
– Zapošljavali su da bi obezbjeđivali glasove, a sada traže da svi građani vraćaju ono što su oni pokrali. Smatram da će država morati da se zaduži preko 600 miliona eura. Građani se suočavaju sa posledicama o kojima je DF govorio prije izbora. Glavne finansije je uništila lopovska banda i radi se o klasičnoj pljački građana, koji sada treba da plate ceh. Crna Gora je bankrotirala. Ko će da pozajmi državi 500 miliona eura kad znamo da samo za kamate u narednoj godini mora vratiti 100 miliona – upitao je Đukanović.
Koordinator Alternative Vesko Pejak podsjetio je da država svake godine pozajmljuje skoro polovinu svog budžeta, uz ocjenu da je najava novih zaduženja istovremeno i najava skorog kraha javnih finansija.
– Alternativa je upozoravala da Crna Gora nije održiva kao zemlja, ali nas građani nijesu uzimali za ozbiljno. Ako ne iznajmiš 1000 bilborda u toku izborne kampanje, onda tvoja istina nije vjerodostojna. Čeka nas smanjenje plata u javnom sektoru za još pet odsto, to jest prosječna porodica će imati 30-40 eura manje svakog mjeseca. Čeka nas poskupljenje struje od najmanje 10 odsto, pa će nam računi biti veći u prosjeku za pet eura. Od 12 penzija biće isplaćeno samo 11, a isto će se desiti i sa platama u javnim preduzećima. Socijalne naknade za majke biće smanjene na 200 eura, a sve zbog najave zaduživanja od pola milijarde – istakao je Pejak.
On očekuje da će plate biti smanjene i u školstvu i zdravstvu.
Osim zaduživanja, i uvođenje dodatne akcize u iznosu od devet centi po litru na sva mineralna goriva, od čega se očekuje 32 miliona, kao i povećanje PDV-a na računarsku opremu sa sedam na 19 odsto, izazvalo je oštre kritike javnosti. Povećanje akciza izazvaće lančano poskupljenje proizvoda i usluga. Takođe, ostaje i krizni porez od dodatnih dva odsto na zarade preko 480 eura.
Mladen Bojanić (Otpor beznađu) kazao je da se uzima od najšireg sloja građana.
– Povećanjem akciza na gorivo legalizuje se pljačka koju smo imali prošle godine i sad se radi o novom nametu na građane. Iako deklarativno hoćemo da budemo informatički razvijeno društvo, sad povećavamo PDV na računarsku opremu. Sa druge strane, na snazi i dalje ostaje odredba kojom se vlasnicima hotela sa četiri i pet zvjezdica smanjuje PDV, a na snazi su i podsticajne mjere koje je Vlada najavljivala, a koje predviđaju subvencioniranje kamata investitorima koji grade nove hotele. To je potpuno suprotno od vladine najave da će da smanjuje socijalne razlike, ali i suprotno od Ustava, u kojem piše da se radi o države socijalne pravde – rekao je Bojanić.
On je istakao da je od nelegitimne i vlade takozvanog državnog udara očekivano da se tako ponaša i radi na štetu građana.
– Povećanje akciza izazvaće lančanu reakciju i u nekom obimu će, u zavisnosti od učešća cijene goriva u proizvodima, uticati na povećanje gotovo svih cijena proizvoda i usluga – zaključio je Bojanić.
Ministar finansija Darko Radunović kazao je da je ukupni efekat mjera fiskalne konsolidacije 126,95 miliona eura, od čega je 53,9 miliona na prihodnoj strani. J.V.
„Državni udar” na najsiromašnije
Bivši ministar finansija Raško Konjević kazao je da će se i dalje štititi tajkuni koji duguju za poreze, dok će se novac koji je potreban budžetu namicati uzimanjem od srednjeg i najsiromašnijeg sloja.
– Oni koji nemaju imaće još manje, a kroz povećanje akciza najviše ćemo ugroziti srednji sloj – prosvjetu, zdravstvo, policiju i vojsku, ljude koji žive od svog rada. Očigledno će nam gorivo postati luksuz – rekao je Konjević za TV Vijesti, uz ocjenu da se radi o državnom udaru na srednje i najsiromašnije slojeve.
On je kritikovao i povećanje PDV-a na računarsku opremu u informatičkoj eri.
– Istovremeno, Vlada je u julu utvrdila da se PDV smanjuje za hotele sa četiri zvjezdice i pet zvjezdica. Zašto Vlada nije razmišljala da oporezuje kapital, da oni koji imaju više, plaćaju više – istakao je Konjević i upitao da li su sindikati dovoljno autonomni da zaštite zaposlene u prosvjeti, zdravstvu i u državnoj upravi od udara na srednji i najsiromašniji sloj.
Cijene ne smiju da rastu zbog akciza
Predrag Boljević iz Centra za zaštitu potrošača kazao je da povećanje akciza na gorivo ne može da bude razlog ni opravdanje za povećanje cijena, koje nijesu padale kad je došlo do pojeftinjenja goriva.
– Što se tiče povećanja PDV-a na računarsku opremu, očigledno je da se teret ovog puta pokušava prebaciti na najširi sloj populacije, što nije dobro. Izostale su mjere naplate poreza – rekao je Boljević i dodao da gorivo i računarsku opremu kupuju i bogati i siromašni.
On je istakao i da nije dobro to što je ukinuto Ministarstvo za informacione tehnologije.
– Informacione tehnologije su fantastično polje, u kom se može implementirati mali i srednji biznis – naveo je Boljević.