Više turista
Postoji veliki potencijal za povećanje broja turista iz Izraela, ocijenjeno je na sastanku ministra turizma Pavla Radulovića i počasnog konzula Crne Gore u Izraelu Nimroda Rinota.
– Sprovode se aktivnosti na povećanju broja postojećih i uspostavljanju novih avio-letova. Prema ocjenama kompanije „Israir” 2016. godina je bila veoma uspješna i Crna Gora se našla na trećem mjestu liste najboljih destinacija prema istraživanjima o putovanjima koja su uradila dva portala – kazao je Rinot.
On je, kako su naveli iz Ministarstva turizma, izrazio zainteresovanost novih kompanija za letove na ovoj relaciji i najavio smanjenje cijena avio-karata.
Sagovornici su se saglasili da je uspostavljanje direktne avio-linije na relaciji CG-Tel Aviv doprinijelo porastu broja turista iz Izraela.D.M.
Podrška gasovodu
Crna Gora je siguran i stabilan partner zemljama regiona i Evropske unije u realizaciji projekta Jadransko-jonskog gasovoda, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.
– To je prepoznato na oba nivoa i zato Crna Gora ima važnu ulogu kao svojevrsna kontakt tačka za projekat za čitav region – izjavila je Sekulić tokom trećeg ministarskog sastanka savjetodavnog vijeća Južnog gasnog koridora koji se održao tokom sedmice u Bakuu.
Ona je moderirajući panelom na temu „Južni gasni koridor na Balkanu – pogled u budućnost – Jadransko-jonski gasovod” naglasila da je EU u više navrata podržala projekat Jadransko-jonskog gasovoda.
Potpredsjednik Evropske komisije i povjerenik za energetiku EU Maroš Šefčović je kazao da je južni gasni koridor od izuzetnog značaja za buduću energetsku sigurnost EU i podvukao važnost projekta za sigurno i stabilno snabdijevanje energentima.
D.M.
Refundiranje poreza
Švedska vlada je suočena s neplaniranim refundiranjem poreza nakon što su građani tokom prošle godine namjerno uplaćivali veće iznose novca u državnu kasu, što je posledica negativnih kamata na štednju u zemlji. Iako je povrat poreza normalna praksa u skoro svim zemljama svijeta, Švedska mora vratiti ogromne sume novca. Prema informacijama vlade, Švedska je kraj prošle godine dočekala sa suficitom od 8,96 milijardi, prenosi Biznis.ba.
Skoro polovina suficita uzrokovana je prekomjernim plaćanjem poreza, građana i kompanija, koji su tim putem htjeli da zarade.
S negativnim kamatama od minus 0,5 odsto, držanje novca u bankama može odnijeti novac s računa korisnika, umjesto da ga stvori. Zahvaljujući poreskom sistemu, Šveđani mogu „zaraditi” plaćajući više za poreze nego što je potrebno.
D.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.