Iz Partije penzionera, invalida i restitucije, na čijem je čelu Momo Joksimović, iskazali su nezadovoljstvo standardom penzionera u 21 vijeku, neadekvatnom zdravstvenom zaštitom, lošim uslovima stanovanja kao i ukupnom brigom države, nadležnog ministarstva i lokalnih samouprava o toj populaciji.
– O tome koliko država vodi brigu o građanima treće dobi najbolje svjedoče napori Monstata i Ministarstva rada da potrošačku korpu svedu na 500 eura iako je i ona odranije od 810 eura bila bijedna. Treba li to država da nam prepolovi namirnice i artikle kako bi sebi mogli da namaknu veće plate – navedeno je u saopštenju.
Iz te partije se pitaju da li Vlada i resorno ministarstvo imaju u vidu da preko 38.000 penzionera preživljava sa penzijama ispod 192 eura, 9.500 penzionera sa penzijom do 125 eura, a oko 3.000 penzionera prima još uvijek ispod 100 eura, dok blizu 70.000 penzionera prima penziju ispod prosječne od 285 eura. Podsjetili su i da su penzije 2000. godine usklađivane dvaput godišnje, početkom i sredinom godine, te da je čak postojala i mogućnost mjesečnog usklađivanja.
– U 2000. godini prosječna penzija bila je 169 njemačkih maraka, a prosječna zarada 181 marku, odnosno prosječna penzija je iznosila 0,93 odsto prosječne zarade. Zbog opštepoznate pljačke penzionera i neusklađivanja penzija u 2002. i 2003. godini, taj odnos je drastično opao na štetu penzionera, tako da je 2007. godine prosječna penzija iznosila 165 eura, a prosječna zarada 350 eura, pa je prosječna penzija iznosila 0,47 odsto prosječne zarade. U 2017. prosječna penzija je 285 eura, a prosječna zarada 512 eura, tako da prosječna penzija iznosi 0,55 odsto prosječne zarade. Nikako da taj odnos dosegne evropski standard od 65 odsto – navedeno je u saopštenju PIR-a.
Naglašavaju i da nerijetko radnici sa 40 godina staža odu u penziju koja ne prelazi 100 eura.
– Stoga penzioneri sumnjaju u izjave premijera Markovića, koji reče „da ne samo da neće biti smanjenja penzija, nego će se koristiti zakonski uslovi za njihovo usklađivanje”. U ovako teškoj ekonomskoj situaciji, kada je za mnoge penzionere i euro veliki, penzioneri ne pristaju na zahtjev MMF-a o zamrzavanju ili smanjenju penzija. Penzioneri ne pristaju da se preko njihovih leđa ispravljaju greške pogrešno vođene ekonomske i socijalne politike – naveli su iz PIR-a ističući da je Fond PIO već sada u krizi, jer za isplatu penzija fali 46 odsto sredstava.
PIR, kako su naglasili, zahtijeva da se zarade u javnom sektoru koje su enormno povećane, ne samo vrate na stanje prije donošenja Zakona o zaradama u javnom sektoru, nego i da se smanje značajno, kako bi, kako su pojasnili, svi ravnomjerno podnijeli teret nemaštine.
– Podsjećamo Vladu da predsjednik Srbije ima platu 1.050 eura, a naš predsjednik preko 2.200 eura. Poslanici i ministri u Srbiji mjesečno primaju 840 eura, a kod nas do 2. 000 eura. Penzioneri su odlučni da se radikalnijim mjerama bore za svoj materijalni status i tražimo da se niske penzije hitno značajnije povećaju – zaključili su iz PIR –a.J.V.