Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravila je odluku Vrhovnog državnog tužilaštva za zaštitu zakonitosti protiv pravosnažne presude u predmetu ratnog zločina, poznatog kao „Deportacija izbjeglica”. Tužilaštvo od Vrhovnog suda zahtijeva da utvrdi da je tom presudom povrijeđen zakon u korist okrivljenih – bivših službenika policije, funkcionera MUP-a i Državne bezbjednosti. Akcija za ljudska prava podsjeća da je još 20. novembra 2013. godine podnijela inicijativu vršiocu dužnosti VDT-a Veselinu Vučkoviću da podnese ovaj vanredni pravni lijek.
– Presuda Višeg suda u Podgorici, vijeća kojem je predsjedavala sudija Milanka Žižić, postala je pravosnažna 17. maja 2013, kada ju je potvrdio Apelacioni sud. Dakle, VDT-u su bila potrebna čak 22 mjeseca (skoro dvije godine) da pripremi i uloži zahtjev za zaštitu zakonitosti u slučaju u kojem je zastupalo optužnicu i koji je izgubilo zbog greške suda u primjeni prava. U međuvremenu je preminula jedna od potpisnica inicijative VDT-u za zaštitu zakonitosti, Ševala Buljubašić, supruga Safeta Buljubašića, koji je u 42. godini ubijen ubrzo pošto je autobus iz Herceg Novog, u kome se nalazio s drugim izbjeglicama nezakonito uhapšenim u maju 1992. u Crnoj Gori i predatim policiji bosanskih Srba, prešao granicu Srpske Republike u Bosni i Hercegovini – navodi se u saopštenju HRA.
VDT je u zahtjevu za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu ukazao na dvije ključne greške u primjeni prava u ovom predmetu u kome su okrivljeni oslobođeni ne zbog nedostatka dokaza, već zbog toga što je Viši sud u Podgorici primijenio uslov za njihovu krivičnu odgovornost koji ne postoji u međunarodnom ili domaćem pravu, i što je na drugi način propustio da primijeni relevantno pravo.
– Naime, u presudi Višeg suda se tvrdi da se okrivljenima ratni zločin nije mogao staviti na teret, jer nisu imali status „pripadnika strane u sukobu u BiH”, odnosno onih „koji su bili u službi strane u sukobu u BiH”, a koji im je, navodno, bio neophodan da bi se moglo smatrati da su izvršili ratni zločin. Kako je sud zauzeo stav da Crna Gora nije učestvovala u sukobu u BiH, zaključio je da okrivljeni nisu ni imali neophodno svojstvo da bi mogli biti osuđeni. Međutim, kako je potvrdio i ekspert Evropske komisije Mauricio Salustro u analizi procesuiranja ratnih zločina u Crnoj Gori, ovako definisan preduslov za krivičnopravnu odgovornost za ratni zločin je pogrešan i nepoznat međunarodnom pravu i praksi, gdje se za odgovornost ne zahtijeva nikakav formalan status izvšioca, već kontekst oružanog sukoba koji je na njega uticao da izvrši zločin. S druge strane, kako je VDT opravdano i naglasio, sve i da je ovaj standard tačan, očigledno je da se okrivljeni u ovom slučaju jesu stavili u službu jedne strane u tom sukobu, jer su postupali u vezi zahtjeva policijskih organa Republike Srpske za hapšenjem i izručivanjem izbjeglica jednoj strani u oružanom sukobu u BiH – bosanskim Srbima. VDT je opravdano ukazao i na propust suda da pravilno protumači međunarodni ugovor primjenjiv u konkretnom slučaju – Dopunski protokol II uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba. Viši sud je netačno protumačio čl. 17 Dopunskog protokola tako da navodno zabranjuje samo prisilno premještanje civila unutar državnih granica, iako ta odredba protokola u stvari zabranjuje i prisiljavanje civila da napuste teritoriju države u kojoj zakonito borave – u ovom slučaju teritoriju Crne Gore u kojoj su civili boravili kao izbjeglice – piše u saopštenju.
Međutim, kako kažu iz HRA, VDT u zahtjevu za zaštitu zakonitosti nije zatražio od Vrhovnog suda da utvrdi sve greške koje je Viši učinio u primjeni prava.D.Ž.
Kritike iz Evropske komisije
Akcija za ljudska prava podsjeća na nepotpuno kvalifikovanje ovog zločina od strane državnog tužilaštva i propust suda da te greške ispravi, što je posebno kritikovao i ekspert Evropske komisije u svom izvještaju.
– Državno tužilaštvo je okrivljene u ovom slučaju optužilo samo za „nezakonito preseljavanje izbjeglica”, a neopravdano propustilo da ih optuži i za „protivzakonito zatvaranje” i „uzimanje talaca”, iako je i sam Viši sud utvrdio da su okrivljeni upravo preduzeli i te radnje. Propust Višeg i Apelacionog suda je u tome što su, iako su utvrdili izvršenje i tih radnji, propustili da sami ispravno kvalifikuju činjenično stanje navedeno u optužbi, presude u skladu sa tim i tako obezbijede i pravdu za žrtve i vladavinu prava u Crnoj Gori – piše u saopštenju.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.