Jedinstvenim koncertom praizvedbi i premijera otvoren je ovogodišnji, 14. po redu Međunarodni muzički festival „A tempo”. Jedinstvenim, jer je atempovska publika u podgoričkom CNP-u, imala dosad neviđenu priliku da čuje kompozicije naših mladih autora Nine Perović i Aleksandra Perunovića. Takođe, ovaj koncert bio je premijerni prvjenac i za violinistkinju Crnogorskog simfonijskog orkestra Katarinu Pavlović koja je za svoj solistički debi izabrala veoma zahtjevnog Belu Bartoka i njegov Koncert za violinu i orkestar, koji se dosad nije čuo ni sa jedne koncertne scene u Crnoj Gori.
Festival je zvanično otvorila čuvena dirigentkinja Darinka Matić Marović, koja je istakla da „A tempo” već 14 godina oblikuje muzički život Crne Gore. Nastao vođen idejom CNP-a da oživi i obogati našu muzičku scenu, podsjetila je Matić Marović, da su na njegovoj sceni proteklih godina nastupali brojni svjetski muzičari, ali i naši umjetnici, što je jedan od ciljeva „A tempa” u okviru kojeg je održano preko 100 koncerata. Ističući da je dokazao svima da je neohodno njegovati mlade muzičare ona je istakla da se oni koji organizuju ovaj festival mogu pohvaliti činjenicom da je Crna Gora dobila novu generaciju publike koja uživa u klasičnoj muzici.
Iza tajanstvenog naziva „1,618... Nova muzika za gudače, udaraljke i čelestu” imali smo priliku da čujemo dio Perunovićevog doktorskog rada koji je nastao zahvaljujući njegovim interesovanjima za odnos matematičkih proporcija, poznatijih kao Zlatni presjek i Fibonačijevog niza, neke vrste analogije brojčanom nizu. Kako je objasnio kompozitor „želio je da matematikom govori kroz muziku”. Djelo je nastalo uz pomoć kompjutera, pa iako je publika imala priliku da čuje i povremeno veoma sentimentalne muzičke pasaže, one su, kako reče autor, proizvod montaže jednog matematičkog obrasca, a ne komponovanja”.
Opet, djelo Nine Perović, „Ritus”, kompozicija za hor i simfonijski orkestar izazvala u slušaocima sasvim druge emocije. Neskriveno komponovana na motivima našeg muzičkog folklora ova kompozicija djelovala je snažno, na momente silovito. I ne bi, opšta je ocjena, tako djelovala da nije bilo nadahnutog izvođenja poznatog ženskog akademskog hora „Collegium musicum” iz Beograda i soprana Aleksandre Stanković, koji su, kazala je Perović, izuzetno pripremili njenu partituru i usaglasili sa simfonijskim orkestrom. Praizvedbu svoga i Perunovićevog djela ova mlada kompozitorka pamtiće i po tome što je kao dio orkestra učestvovala u njegovim izvođenjima. Perovićeva nije krila zadovoljstvo načinom na koji je izvedeno njeno djelo.
- „Ritus” je dio mojih doktorskih studija, odnosno doktorska teza. Prije tri godine izvedena je kompozicija „Majka Jova u ruži rodila” koju je takođe „Collegium musicum”, takođe na „A tempu” izveo. Tada sam dobila želju da ovo moje djelo izvede baš ovaj hor – kazala je ona.
Direktor Muzičkog centra Crne Gore Žarko Mirković kazao je da je „A tempo” nakon ovog koncerta „zaslužio da opstane” iako je pred njim neizvjesna budućnost. Kao kompozitor on je istakao da su djela Perovićeve i Perunovića pokazala da smo dobili sposobne, darovite mlade ljude koji mogu da odgovore izazovima koji postavlja profesija kompozitora koja je prilično delikatna i rijetka.
Ovaj po mnogo čemu poseban koncert završio se Rumunskom rapsodijom Žorža Eneskua, koji je takođe premijerno izveden u Crnoj Gori.
„A tempo” se nastavlja nastupom Crnogorskog gitarističkog dua kojeg čine Goran Krivokapić i Danijel Cerović. Oni će se predstaviti interpretacijama Bahove „Engleske svite I”, kompozicijama „Mlinareva igra”, „Magični krug” i „Ritualni ples vatre” Manuela de Falje, kao i Svitom op. 150 koju je ovom duu posvetio poljski kompozitor Gerard Drozd.
S.Ć.
Stapanje hora i orkestra
Veoma zadovoljna nakon koncerta bila je i dirigentkinja poznatog ženskog hora Dragana Jovanović. „Ritus”, kako je rekla, zahtijeva ozbiljnu kombinaciju ansambala, pa je bila uvjerena da će biti teško izvesti ovu kompoziciju, posebo jednom djevojačkom horu, pa bio to i glasoviti „Collegium musicum”.
- Ovu partituru je bio izazov napraviti. Drago mi je što sam učestvuvala donekle u stvaranju ovog djela, jer smo se viđale i prije nego što je bilo gotovo pa smo pronalazili zajedno neka rješenja. Teško je preći preko ovoliko duvača, međutim Nina je to dobro osmislila, s obzirom da u nekim dijelovima vokali imaju izrazitu ulogu, a opet u nekim segmentima kompozicije samo nešto poput instrumenta u ovom velikom orkestru – kazala je Dragana Jovanović.
Matematika i note
Stvarajući svoje djelo imao je na umu Belu Bartoka i njegovu „Muziku za žičane instrumente, udaraljke i čelestu”, koji je, podsjetio je Perunović, zvanično prvi koji je koristio Fibonačijev niz.
- Živa muzika je sasvim nešto drugo od onoga što kompjuter može da vam pokaže – kazao je nakon koncerta Aleksandar Perunović.