Redovni posjetioci Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor imali su specijalnu priliku da među prvima pogledaju umjetničke fotografije sa motivima svjetionika i djelove dokumentarnog filma u nastajanju, koje je predstavio autorski tim Udruženja ,,Lux Mediterraneum” iz Zagreba, Zadra i Rijeke: Gordan Smadilo, koordinator projekta, novinar Jurica Gašpar, reditelj Igor Gojić i skiper Vlatko Ignatoski. Publika je uživala gledajući kratke video-trajlere „Legenda o svjetlu”, „Avantre svetionika”, koji su na poetski način dočarali ljepotu i surovost života svjetioničara, ali i značaj svjetionika u pomorskom životu. U Crnoj Gori danas postoje samo dva aktivna „međaša mora”, „lanterne” rekla je mr Mileva Pejaković-Vjošević najavljujući goste. Profesor Mithad Kozličić, istoričar pomorstva i geografije sa Zadarskog sveučilišta, dajući projektu naučni kontekst, održao je zanimljivo predavanje o društvenim okolnostima nastanka svjetionika tokom vjekova. Projekat je nastao iz fascinacije kreativnog tima fenomenom svjetionika istočnog Jadranskog mora, te su skoro dvije godine, u 70 aktivna dana, plovili brodom na jedra duž Jadrana, obilazeći i snimajući svjetionike i život na njemu. Birali su jesenje, zimsko, rano proljećno vrijeme, da bi proživjeli tu dramatičnost otkrivanja svjetionika. Ploveći tako, iskrcavali su se, snimali, a na onim svjetionicima gdje postoje posade, boravili sa njima, razgovarali, oni su im pričali o svom životu. Tako je nastao bogat video, tonski i foto materijal.
- Naš krajnji cilj je da objavimo monografiju i dokumentarni film, imamo sve elemente za to, čekamo da sakupimo još malo sredstava, ali u nekom smislu tehničke pripreme tekstova, materijala i sadržaja, mi smo to već pripremili. Na ovaj način promovišemo ovaj projekat, ideju saradnje i plovidbe po Jadranu koji je nedjeljiv. Drago nam je da smo u Crnoj Gori upravo zbog tog razloga, što je naš projekt prepoznat, pa smo i pozvani ovdje kao gosti. Tu smo da se dogovorimo i o mogćnosti posjete dva svjetionika na crnogorskom priobalju. Nadamo se da će ovaj projekat iduće godine biti predstavljen u Evropskom parlamentu, jer je ideja plovidbe Mediteranom ideja Evropske unije - povezivanje, suživot, saobraćajno povezivanje, pomoć jednoga drugom, kazao je za Dan Goran Smadilo, predsjednik ,,Lux Mediterraneum”, organizator plovidbe. On je naglasio da su svjetionici tema o kojoj se malo zna, zato što su oni bili strateški važni za državu.
- Zbog strateškog značaja i zbog svog udaljenog smještaja, svjetionici su bili malo poznati široj javnosti. Još manje poznato je da je tu glavnu infrastrukturu svjetionika napravila Austrougarska tokom 19. vijeka i kad govorim o hrvatskom dijelu istočne obale Jadranskog mora, riječ je o 48 monumentalnih objekata. Kad se taj broj dovede u kontekst relativno primitivnih, u odnosu na danas, građevinskih tehnika, postavlja se pitanje kako je uopšte jedna država organizovala izgradnju takve infrastrukture svjetionika. Druga naša fascinacija je život na svjetioniku. To su neispričane priče ljudi koji tamo žive. Nama se možda u kontekstu nekog ljetnjeg dana to čini romantično, ali to je daleko od romantike. To je isposnički život, ali s druge strane vrlo odgovoran -ta njihova urednost u poslu štiti živote drugih ljudi. Treća naša fascinacija je da taj markirani plovni put svjetionicima, to je dio dio većeg plovnog puta kojim se od antičkih vremenima plovilo, proučavajći svjetionke mi pronalazimo tragove tih antičkih svjedoka pa i kasnije kroz istoriju – Vizantija, Venecija, krstaški pohodi, objašnjava Smadilo. Svoje utiske, doživljaje i anegdote sa plovidbe i snimanja sa pblikom s podijelili i Igor Gojić i Jurica Gašpar. Violinistkinja Tijana Stanišić, učenica Muzičke škole ,,Vida Matjan”, izvela je „Mazurku br.1” Jana Sibelijusa, a program je vodila Dolores Fabian.
M.D.Popović


Perović pozvao kolege na „Srem film fest”

- Svjetionik u meni ne budi razmišljanje o ljudskoj građevini (betonu, cementu, kamenu, gvožđu), nego ima više simbolično značenje, zato mi je ova priča draga. Momci su napravili izuzetno zanimljiv materijal, vidi se da su prevazišli nivo ilustrativnog, informativnog, unijeli su veliko srce i snažnu kreaciju, naracija koju su nam u dijelovima filma u nastajanju prezentovali, jeste jedna fina, tiha, meditativna, poetska, koja se dotakne i fakata, ali više se dotiče ljudskih osjećaja. Mislim da će imati odličan film. Ono što je mene, pored ostalog, ponukalo da im priđem i da im čestitam kao kolega, jeste i činjenica da sam poželioda takav film krajem idućeg septembra imam na festivalu „Srem Film fest”, koji se bavi ekologijom, čovjekovom životnom sredinom i turizmom, gdje bi takav film bio izuzetno dobrodošao, izjavio je za Dan poznati reditelj Vlado Perović, koji je ispratio promociju filma i monografije nastajanju.