Pred plavskom publikom predstavljen je roman prvjenac Mirsada Gutića, Plavljanina koji živi van zavičaja. Radnja u ovom romanu, u jednom dijelu, kako je istakla profesor iz Rožaja Mirsada Bibić Šabović, priča je o begovskim porodicama Plava, Gusinja, Bihora, čak i Kosova - dakle precima junakinje romana - Elme. Ostala dva dijela govore o istorijskim događajima – stradanju naroda na prostorima Plava, Gusinja, i šire, istakla je Bibić Šabović.
- Nijesam toliko znala o Plavu, a sada sam ga upoznala preko Rasimovog romana. Tu je toliko istorije, podataka, likova. Iskreno, toliko je podataka koji me zastuđuju, jer nisam znala naprimjerkako su nastali Ali pašini izvori. Preko lika Elme prepoznala sam sudbinu žena iz našeg kraja, jer svi znamo koliko su naše majke patile dok su bile djevojčice, koje su se borile za svoj život, jer su ih udavali, nasilno, nijesu se pitale niti su mogle da biraju. Elma je zapravo prava slika tih tužnih sudbina – kazala je Bibić Šabović.
Profesorica iz Plava Senada Đešević, naglasila je da roman „Elma i vrh igle” ima razvijenu romanesknu strukturu, tematsko bogatstvo, veliki broj likova.
- Detaljnim opisivanjem vidimo da se život junakinje odvija pod nasilnom, verbalnom i psihološkom patnjom. U romanu su razvijena dva fabularna toka, jedan istorijski koji prati ratna dešavanja na prostoru plavsko-gusinjskog kraja, drugi je ljubavni, koji prati sudbinu dva mlada bića različita po porijeklu, društvenom statusu, mentalitetu i karakteru. Razlikuju se dva sloja – narativni, koji govori o patti naroda kroz sudbinu begove ćerke Elme i njenog izabranika, čovjeka iz naroda kome su bitni ideali pravde, jednakosti i humanosti - kazala je ona.
Profesor Ismet Mujević ke istakao da ovaj roman prvijenac već uvodnim motom: „Ne natovari, Bože, koliko čovjek podnijeti može” ukazuje na srž radnje - višedecenijski pakao u kojem je krvario narod pod Prokletijama, od odluka Berlinskog kongresa do kraja Drugog svjetskog rata.
- Na unutrašnjem planu autor je istkao dramatičnu i zanimljivu ljubavnu povijest između Elme, kćerke bihorskog Jusuf-bega, i siromašnog i čestitog Rusta. Manirom poznatih pisaca Gutić kreira ljubavnu priču koja ostavlja čitaoca bez daha. Samim tim što je inkorponirana u sudbinu ovog naroda sa specifičnostima tradicionalnih stega i folklornih obilježja, autentično predstavlja ovo podneblje, što je, nesumnjivo, značajan literalni i dokumentarni doprinos saznanjima o životu ovog pograničnog kraja - istakao je Mujević.
O romanu je govorio i Ibrahim Reković, poznati plavski slikar i pisac, koji je naglasio vrijednost ovog djela. Nakon svog kraćeg osvrta na svoj roman autor se zahvalio prezenterima i brojnoj publici.
Moderator programa bila je animator kulturnih dešavanja u Centru za kulturu Plav Sena Vatić, koja je program vodila nadahnuto i znalački.N.V.
)){kind=small}
