Izdavačka kuća „Laguna” godinu 2017. upamtiće po nagradama i priznanjima za svoj rad. Najznačajnija među njima su za „Izdavača godine” koju Beogradski sajam tradicionalno dodjeljuje izdavačkoj kući koja u protekloj godini ostvari izuzetne rezultate, nagrada Londonskog sajma knjiga za najboljeg izdavača na svijetu u tekućoj godini u kategoriji izdavaštva za odrasle. (Za ovo priznanje koje mnogi ravnaju sa „Oskarom” srpski izdavač se izborio u konkurenciji od sto sedamdeset izdavačkih kuća iz cijelog svijeta). Konačno, krajem prošlog mjeseca „Laguna” je ovjenčana priznanjem „Stvaratelji za stoljeća” koju dodjeljuje Međunarodni ekonomski forum „Perspektive” sa sjedištem u Dubrovniku, od 2014. godine.
Uspjeh izdavača koji je pomjerio granice u srpskom izdavaštvu nije mjerljiv samo kroz broj naslova, edicija, knjižara nastalih u njenom okrilju od osnivanja pa do danas, već i kroz svojevrsnu kulturnu misiju osvjedočenu kroz brojne akcije i manifestacije koje promovišu knjigu i kulturu čitanja, od kojih je najmasovnija i najznačajnija „Noć knjige”, koja je poslednjih poprimila regionalni karakter. O tome i o budućim planovima razgovaramao sa Dejanom Papićem, vlasnikom i direktorom „Lagune”.
· Za kratko vrijeme Vaša izdavačka kuća dobila je tri značajne nagrade, od čega jednu prestižnu i na globalnom nivou. To je zaista veliki uspjeh za jednog srpskog izdavača. Kako ste primili i odreagovali na takav uspjeh?
– Sve te nagrade nisu nagrada za mene. Osnovao sam „Lagunu”, ali „Lagunu” danas čini nešto više od petsto zaposlenih i to je nagrada za sve nas. Nije slučajno što „Laguna” okuplja preko dvije stotine domaćih pisaca. Svi oni su sa razlogom poklonili svoje povjerenje, jer znaju da će kod nas biti ispoštovana svaka stavka ugovora i da neće biti neprijatnih iznenađenja. I naravno, nastavićemo da promovišemo srpsku književnost u zemlji, ali ćemo se u narednom periodu potruditi i da obezbijedimo bolji prodor domaćih pisaca u svijetu. Naša prva i najveća nagrada oduvijek je bio veliki broj čitalaca koji su nam vjerovali. Tu nagradu ne bismo da izgubimo. Sve druge su samo signali da se krećemo u dobrom pravcu. Radujemo im se i nadamo se da će ih biti još u budućnosti. Sve radimo da pokažemo da smo ih i zaslužili. „Laguna” od samog početka korektno posluje i poštujemo sve svoje obaveze. Mi nismo dobili nagradu na osnovu statističkih podataka. Ovo je verifikacija velikog uloženog rada i istrajavanja na kvalitetu.
· Veliko iznenađenje na sajmu knjiga u Londonu bila je upravo činjenica da je prvu nagradu dobila jedna izdavačka kuća iz Srbije, nevelikog jezičkog područja. Kako su reagovale Vaše kolege iz druih zemalja, javnost uopšte?
– Biti jedan od tri najbolja izdavača godine u svijetu, kako je proglašeno na Londonskom sajmu knjiga, predstavlja najveći uspjeh koji se dogodio nekoj izdavačkoj kući iz Srbije. Konkurencija nije bila ogromna nego nezamisliva. Sve velike zemlje i sve njihove izdavačke kuće sa milionima naslova nisu lak protivnik. Ali, žiri je očigledno prepoznao našu ulogu u kulturnom životu Srbije i regiona. Uvažio je i značaj velikog broja knjižara koje smo pokrenuli, kao i Klub čitalaca sa preko 400.000 članova. Svakako im je bila poznata i činjenica da objavljujemo gotovo sve najznačajnije srpske pisce današnjice kao i mnoge velike svjetske pisce. I mnogo nagrađenih knjiga, zapravo svaka naša četvrta knjiga ovjenčana je nekom nagradom, bilo svjetskom bilo domaćom. Iznenađenje, pa i ushićenje je vladalo na sastancima koje smo imali s najvećim izdavačima i najvećim agencijama za prodaju autorskih prava. Kada su čuli da smo ušli u najuži izbor svi su nam čestitali i mislim da su veoma dobro shvatili koliko je to veliko dostignuće. Ona nam daje dodatni legitimitet koji je već izgrađen našom dugogodišnjom saradnjom sa stranim partnerima. „Laguna” od samog početka korektno posluje i poštujemo sve svoje obaveze. Mi nismo dobili nagradu na osnovu statističkih podataka. Ovo je verifikacija velikog uloženog rada i istrajavanja na kvalitetu.
· Sa kojim problemima ste se najčešće suočavali i kako ste ih prebrodili, i kao kuća ali i kao rukovodilac?
– Nije lako poslovati u uslovima stalne ekonomske krize. Zvuči mi zanimljivo kada čujem naše kolege iz razvijenih zemalja kako se žale koliko ih je trenutna ekonomska kriza ugrozila. Pa mi sve vrijeme radimo upravo u takvom okruženju, te smo valjda zato postali i otporniji. Svakako, veoma brzo morate iznalaziti rješenja za probleme koji se javljaju u poslovanju. Jedan od najvećih za izdavače bila su ogromna dugovanja velikih knjižara. Taj problem smo prevazišli pokretanjem sopstvenog lanca knjižara koji nam veoma znači kada je komunikacija sa našim čitaocima u pitanju. Šta više, uspjeli smo da dokažemo da je moguće stvoriti ambijent u kome najveće knjižare uredno izmiruju svoje obaveze prema svim partnerima. Kada se svijet 2008. godine suočio sa svjetskom ekonomskom krizom pretpostavljalo se da će izdavaštvo prvo da strada, ali, ono je doživjelo renesansu u Srbiji. Ova zemlja je fenomen jer u svijetu su se zatvorili neki knjižarski lanci, a u Srbiji je došlo do toga da su nikle nove kuće i od 2008. se otvorilo stotinak knjižara. Nisam sociolog, ali možda je razlog tome i što su ljudi za malo novca u knjigama dobijali trajne vrijednosti. Knjiga je bila dobar i kvalitetan eskapizam iz sivila svakodnevice. Svi ovi rijalitiji kojima nas svakodnevno i cjelodnevno bombarduju zapravo čine uslugu knjizi jer u odsustvu kvalitetnih programa na televiziji, pametni ljudi se okreću knjigama.
· Izrazitu brigu posvećujete djeci i mladim čitaocima. Šta je novo u ovom segmentu i kakve knjige spremate za najmlađe?
– Iz godine u godinu, sve se više okrećemo i knjigama za djecu. To je nova generacija čitalaca koju ćemo izgubiti ako ih ne privučemo knjizi. Jasno je da su elektronski mediji i računari veoma privlačni mladima, ali moramo ih na vrijeme uvesti u svijet knjige i čitanja i pokazati im šta sve dobra knjiga može da im pruži. Mnogo je novih izdanja – od novog romana Uroša Petrovića, Gradimira Stojkovića, zatim izdanja „Malog princa” (standardnog izdanja po nezamislivo niskoj ceni i luksuznog sa novim ilustracijama), do mnogo novih edicija za najmlađe, među kojima su interaktivne knjige, najpoznatije bajke i priče svijeta, knjige sa naljepnicama itd. Naročito bih istakao dvojezičnu ediciju dječjih klasika gdje mladi mogu da istovremeno prate tekstove na srpskom i engleskom jeziku.
· Šta smatrate svojim najznačajnijim uspjehom u karijeri?
– „Laguna” i njena pozicija na kulturnoj sceni Srbije i regiona. Oživljavanje knjižara. Otvorili smo više od 40 novih knjižara kojih se ne bi postidjela nijedna moderna i razvijena zemlja. Učinili da naši partneri izdavači budu poštovani i da se ne pitaju da li će im biti plaćene knjige koje se prodaju kod nas. Postali prvi izbor za sve savremene srpske pisce i pisce iz regiona zahvaljujući korektnom odnosu i velikom radu koji ulažemo u svaku objavljenu knjigu. Ukratko i jednom riječju – „Laguna”.
M.MilosavljeviĆ
Udruženju pristupilo 100 izdavača
· Pored funkcije u Vašoj izdavačkoj kući Vi ste i predsjednik Udruženja izdavača i knjižara Srbije. Kako ocjenjujete dosadašnji rad Udruženja?
– Srpsko udruženje izdavača i knjižara nastalo je prije pet godina kao razultat potreba struke da se artikuliše naš glas i da se borimo za ostvarenje svojih ciljeva i rješavanje problema koji nas pritiskaju. U međuvremenu, pristupilo nam je preko 100 izdavačkih kuća iz Srbije i naši članovi su sve vodeće kuće u zemlji. Postali smo članovi Međunarodne asocijacije izdavača, kao i Evropske federacije izdavača. Danas, zajedno sa Narodnom bibliotekom Srbije zajednički organizujemo nastupe na međunarodnim sajmovima, participiramo u razgovorima sa državnim organima, informišemo članstvo o svemu što je bitno za njihovo poslovanje…
Elektronske knjige nisu novost
· Kako vidite dalji razvoj „Lagune”? Njenu perspektivu, viziju?
– „Laguna” mora i u budućnosti da održi visoke standarde koje je postavila u srpskom izdavaštvu. To znači mnogo novih kvalitetnih knjiga, prije svega. I dalje ćemo predstavljati najbolju opciju za srpske pisce. Želimo da otvorimo još novih knjižara, naročito u onim mjestima gdje ih trenutno nemamo. Tu su i nove tehnologije. Elektronske knjige više nisu nikakva novost u svijetu, ali u Srbiji ih nema u prodaji. Ovo ćemo uskoro prevazići otvaranjem velike elektronske knjižare u kojoj će biti ponuđeni naši najzanimljiviji naslovi. Ovo je dobra vest za sve naše čitaoce, a posebno za one u dijaspori. Takođe, želimo da unapredimo naš Klub čitalaca tako što ćemo pružiti niz novih usluga koje će prijatno iznenaditi sve naše članove. Veliki cilj nam je da naš Klub čitalaca broji više od pola miliona članova.