Mladi skulptor Matija Radović izložbom „Estetika forme i oblika - drvo, plod, list” po prvi put svoje stvaralaštvo predstavio je u Podgorici. Sam naziv izložbe kao da skriva njegovu umjetničku zainteresovanost kamenom. Naime, mekoća linije koju posjeduju njegove skulpture podarila je fluidnu dimenziju kamenu i mermeru, neophodnu da iskaže svoju posvećenost, gotovo opčinjenost prirodom, njenim oblicima i fenomenima.
Na naš zaključak da je iznenađujuće da tako mlad umjetnik odabere tako „težak kamen” na početku svoje umjetničke karijere, Matija Radović je istakao da je tokom prethodne četiri godine stvarao samo u kamenu.
- Zahtjevan je to materijal za obradu i zaista iziskuje dosta fizičkog napora i posvećenosti. Kamen sam nalazio većinom pored puta – to je ovaj naš crnogorski kamen, a pojedini radovi su i od mermera. Ova djela su nastala tokom studija, u okviru ciklusa koji sam započeo još na drugoj godini. Dakle, to traje već četiri godine – navodi Radović.
Za kamen se opredijelio još na fakultetu, jer se pokazalo da mu taj materijal najviše odgovara. Za temu prirode najviše mu odgovarao upravo kamen.
– Sve što radim u skladu je s prirodom, jer bez nje čovjek ne postoji. Razne forme i oblike iz prirode kroz metafizički postupak filtrirao sam u simbole i pretvorio ih u novu duhovnu dimenziju – objašnjava svoj umjetnički postupak.
Kako je neko primijetio na izložbi, Radovićev list od kamena kao da će da poleti, a jabuka, iako od bijelog mermera, mami da je zagrizemo.
– Ovo su radovi asocijalnog karaktera. Tako sam najlakše izrazio svoju percepciju prirode i simbola života, obnavljanja duha, zrijevanja. Tokom stvaranja ovih skulptura i ja sam sazrijevao kao umjetnik, iako sam tek zagazio u te vode – kaže on.
Izabrati umjetnost za životni poziv danas mnogi smatraju u najmanju ruku čudnim, jer i sa mnogo profitabilnijim diplomama čovjek teško prolazi.
Ali, „samo u umjetnosti leži sloboda”, tvrdi mladi Matija, sin Duška Radovića, slikara i istoričara umjetnosti, kustosa u Centru savremene umjetnosti, i unuk uvaženog pisca Koste Radovića, osnivača susreta „Pjesnička riječ na izvoru Pive”.
– Nijedan umjetnik nije mogao da živi od svog rada. Poznato je da Van Gog nije za života prodao svoju sliku. No, ja sam izabrao umjetnost, jer tu sam svoj – to sam ja. Ovi radovi predstavljaju mene – decidan je Radović.
Ovaj umjetnik smatra da Crna Gora nije blagonalkona sredina za umjetnika kao što je, možda nekada bila.
– Nekad su ljudi ovdje prepoznavali umjetnost. Znam mnoge starije generacije koji su bogatili svoju okolinu umjetničkim djelima. I tu se baš osjećala duhovna atmosfera. Danas su se ljudi otuđuli, prevladao je materijalizam, duhovno su slabi, a istovremeno udaljavaju se od svega što je prirodno – tvrdi on.
Na primjedbu da u Crnoj Gori nikako da zaživi mecenstvo, Radović ističe da je problem što država ne stoji iza te ideje. Prvenstveno mecenstvo treba institucionalizovati, smatra Radović, a neophodno je da imamo i višu svijest o takvoj vrsti pomoći stvaralaštvu.
– Međutim, ovdje preovladavaju kafane, kafići, kladionice, političari. Sve je to dobilo obrise apsurda. Politika je uplovila u sve pore života. No, za to je kriv čovjek, i njegov slab duh. Zato nam se što šta dešava – smatra on.
Podsjeća da je danas mladom umjetniku, i ne samo njemu, teško naći posao. No, bio je na studijskom putovanju u SAD i to vrijeme iskristio da se zaposli. Iz Amerike nosi pozitivna iskustva. Osjećao je naklonost prema umjetnosti, onu koju smo imali u vrijeme Jugoslavije.
– Shvatio sam da gubitkom duhovnosti, gubite osjećaj za sve normalne svari. Sve je ustuknulo pred čistim materijalizmom. U Americi ljudi imaju senzibilitet za umjetnost – kaže on.
Zato i planira da tamo ponovo otputuje, svjestan da nema ljepše zemlje i prirode od naše, ali...
– Ali ni manje mogućnosti za normalan život. Mislim da nikada nije otišlo više ljudi iz zemlje nego u poslednje vrijeme. To se vidi golim okom. Mislim da se treba vratiti prirodi i izgradnji duha. Tek tada nam može biti bolje – zaključio je on.
Izložbu „Estetika forme i oblika – drvo, plod, list” Matije Radovića u galeriji „Centar” otvorila je istoričarka umjetnosti Milica Bezmarević.S.Ć.