Dvadest i prvi program Trga od ćirilice u Herceg Noovm, koji je preksinoć održan u porti crkve Svetog Spasa na Toploj, bio je posvećen obilježavanju 330 godina od oslobođenja Novog i Boke od Turaka. Na ovu istorijsku temu govorili su dr Goran Komar i Nebojša Rašo.
Podsjećemo, 30.septembra 1687. godine hrišćanska koalicija koju su okupili Mlečani, oslobodila je Herceg Novi od Osmanlija, pa samim tim i Boku nakon 200 godina turske vladavine. Pomenuta bitka bila je jedna od bitaka Morejskog rata (1684 -1699).
Rašo je detaljno, gotovo dramaturški, opisao mučnu bitku u kojoj je Sveta liga, predvođena Jeronimom Kornerom, konačno oslobodila Herceg Novi od vlasti Otomanske imperije.
- U bijegu prema Kamenom dočekali su ih Crnogorci, Peraštani, Brđani i Hercegovci, koji su ih udarili s boka. Jurišali su prizivajući Sveto ime Isusovo i Bogorodice, te nanijeli Osmanlijama velike gubitke. Srbi su donijeli 400 glava, dosta zarobljenika i sedam zastava generalu Korneru, koji je plaćao cekin za svaku glavu i 10 cekina za svakog zarobljenika. Među glavarima koji su učestvovali u boju pominju se Despinić, Petar Pavković, Vujadin Radibratić, Jovan Stratimirović, Laketa i Petar Radović, Milija Milić, Ilija Jovanović i Jovan Ožegović, oslikava Rašo, jednu od brojnih bitaka grada u opsadi.
Rašo je kazao da je oslobođenje Novske krajine bio vjerovatno najznačajniji događaj u regionu, jer je pored promjene granica došlo do velikih migracija stanovništva, buđenja nade među porobljenim hrišćanima u Hercegovini i dobijanja autonomije srpskog naroda u Novom.
- To će dovesti do razvoja pomorstva i trgovine, a time i mogućnosti za ekonomski, duhovni i prosvjetni razvoj naroda. Dubrovnik, iako je ometao hrišćansku vojsku, uspio je da izdejstvuje da Otomanska imperija zadrži pojas Sutorine i Stona i tako na svojim granicama zadrži svog prijatelja sa Bosfora, kazao je Rašo.
Komar je istakao da predaja Herceg Novog 1687. godine u ruke Korneru, glavnom zapovjedniku flote malteških, đenoveških i papskih galija, kao najisturenije tačke Hercegovine, imati krupni i do današnjeg dana neprocjenjiv značaj.
- Najprije zbog toga što će omogućiti jedan snažniji priliv srpskog stanovništva Stare Hercegovine u Dračevicu. Odraziće se tako, ovo mletačko pregnuće, vrlo poticajno na ukupnu političku i crkvenu misiju srpskog naroda Boke i Dalmacije, koja će tokom 18. vijeka tražiti realnog prostora za uspostavljanje niza predjelnih autonomija. Ove autonomije s kraja na kraj Boke, svojim će kulturnim i ekonomskim djelom omogućiti početak „srpskog novog vijeka” na Primorju pod protektoratom krilatog lava. Važno je istaći da kulturna misija primorskih Srba nije predstavljala jednosmjeran korak primitivnijeg i zaostalijeg društva u naprednije, ona je predstavljala sintetičko iskustvo i učvršćivanje starih ustanova istočnohercegovačkih i bokeških Srba u traženju mehanizama zaštite i održanja naroda, jezika i vjere pod okriljem Venecije - kazao je Komar.
On je pojasnio da ovim tekstom, želi podsjetiti na vrmena bokokotorske episkopije u razdoblju od Kandijskog rata, do njenog svršetka, progonom vladike Simeona Končarevića. Naglasio je da ova episkopija koja se u vrijeme vladika Ljubibratića uzvisivala u rang mitropolije, djelovati u Boki i Dalmaciji, s nasilnim prekidima, ali da je SPC uvijek nastojala da je održi i ponovo uspostavlja. Ukazao je, da je to činio i sam narod, uticajni svjetovni krugovi iz redova suvozemnih i pomorskih trgovaca i srpsko sveštenstvo Dalmacije i Boke.
Komar je dodao da ovo doba takođe oslikava zaštitinička i duboko pravedna uloga Alvize Močeniga Trećeg, mletačkog generalnog providura Dalmacije i Albanije, koja će uz urušavanje Republike obezbijediti održivost kanonskih i djelatnih instrumenata SPV, a koja će sačuvati svoje autentično primorsko naslijeđe.
- Izvjesno je, da je hercegovački mitropolit Savatija, najviši pouzdanik patrijarha Arsenija, bio osoba dorasla zadatku. On je uspio u ostvarivanju jednog mogućeg smjera koji je u teškim vrmenima za crkvu i narod sondirao i sam srpski patrijarh. Glavna politička tekovina srpskog naroda u Boki, biće izražena zasnovanjem komunitadi od Tople 14. jula 1718. godine. Njen tristogodišnji jubilej, ovim putem počinjemo obilježavati, poručio je Komar.K. MATOVIĆ
Razgovor o novim knjigama
Program Trga od ćirilice večeras je posvećen razgovoru o novim knjigama. Biće predstavljene „Matični mleč” zbirka poezije Ivana Negrišorca, o kojoj će govoriti Želidrag Nikčević, književni kritičar i književnik Budimir Dubak, „Kukavičja pilad” roman Labuda Dragića, koju će predstaviti književnik Dragan Lakićević i Dušan Babić, direktor Filološke gimanzije u Beogradu, te djelo „Bol” Miroslava Maksimovića.
Boka danas bez episkopije
Komar je posebno naglasio da Boka danas nema svoju episkopiju, te da bi ona danas, da postoji mogla odigrati ključnu ulogu u vjerskom i nacionalnom sabiranju bokeških pravoslavnih Srba.
- Neobično je da u domaćoj istoriografiji nije više pisano o dvojici crkvenih pregalaca visokopreosvećenima Savatiju i Stefanu Ljubibratiću i sa njihova velikog crkveno-narodnog djelatništva i uloge u odupiranju uniji, u zamahu njenog nasrtaja na srpsko primorje. Slika sudara u doba zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića izazvana progonom preosvećenog Stefana je slika odnosa dvaju konfesija na prostoru balkanskog poluotoka. Pitanje zaokreta kursa središnje mletačke vlasti prema srpskoj episkopiji u Novome, jeste jedno od čvorišnih pitanja domaće crkvene istoriografije velikog 18. vijeka. Vladike Savatije i Stefan uzrasli su u narodne predvodnike u završnici jednog doba otpočinjanja snažnijih srpskih oslobodilačkih pokreta začetih u vrijeme patrijarha Jovana, pa kasnije Pajsija, oslikano Kandijskim ratom i konačno ovjereno Morejskim ratovima, kazao je Komar.
Priče Stare Hercegovine
Knjiga „Stara Hercegovina – ekonomsko-socijalni pojmovnik” dr Milana Milanovića, iako nije bila predviđena u kalendaru dešavanja na Trgu od ćirilice, ipak je predstavljena u sklopu ove manifestacije. O knjizi su govorili recezent dr Vladimir Roganović, dr Goran Komar, izdavači Željko Komnenović, predsjednik Matice Boke, i Dejan Mastilović, iz „Filipa Višnjića” i Olivera Doklestić, ispre SPKD „Prosvjeta”.
- Pojmovnik nije samo skup značajnih pojmova Stare Hercegovine već iznimno vrijedna građa za dalje proučavanje ovog kraja - rekao je recezent dr Vladimir Roganović.
Za dr Gorana Komara izvrsnog poznaca Hercegovine knjiga Milana Milanovića je više nego korisna kao izraz istorijskog htijenja srpskog naroda Hercegovine i Crne Gore, odnosno Stare Hercegovine.
Govoreći u ime jednog od izdavača Komnenović je kazao da ovaj naslov ima enciklopedijski, a ne samo leksički značaj.
- Knjiga pokazuje kolika je vrijednost starih izraza koji oslikavaju patrijarhalnu sredinu, a mladi koji žive u eri globalizacije imaju priliku da se sretnu sa nečim što se već zaboravlja. Milanović poput Jovana Jovanovića Zmaja, koji kaže „svaka ptica svome jatu a brat ide bratu”, vraća se svom zavičaju. On objedinjava priču o Staroj Hercegovini, iz godine u godinu priređujući nam izdavačke poduhvate, a ova knjiga je vrhunac njegovog ostvarenja. Ne morate je čitati od azbučnika i gdje god da je otvorite možeta da je čitate i nešto saznate - rekao je Komnenović
Ističući da je divan osjećaj što se ova knjiga promoviše na Trgu od ćirilice, napominjući da termin Stara Hercegovina potiče iz vremena Austrougarske, kad su Hercegovci iz Trebinja i Gacka bili u ropstu, a ovi u Crnoj Gori u slobodi, Mastilović je rekao:
- Nažalost ponovo je na djelu diktat velikih sila. Mi smo sada u slobodi, a ovaj kraj u „ropstvu” pakta. Na Trgu od ćirilice vi obilježavate jubilej - 170 godina prvog izdanja „Gorskog vijenca”, a to sada Beogradu ne možete. Ali, preko naše SPKD „Prosvjete”, na jesen u Kolarcu organizovaćemo obiljžavanje ovog jubileja sa mitropolitom Amfilohijem, Matijom Bećkovićem, Milom Loparom i drugima. Mi iz „Filipa Višnjića” smo ponosni što smo objavili ovaj naslov i nastavićemo i dalje saradnju sa Milanovićem koji svojim naslovima odužuje dug svom zavičaju i srpskom rodu -.rekao je Mastilović.
- Iz rodnih Kruševica, iz Stare Hercegovine, sve polazi i tu se u piščevoj imaginaciji vraća, živi i zrači u sve, i na sve strane - rekla je Doklestić.
Z. Š.