Svake godine u vrijeme Savindana pravoslavni srpski narod se iznova preispituje da li je još uvijek dostojan sveca kakav je Sveti Savi, nije li se potpuno oglušio o njegove savjete i nije li se sasvim odrodio, istakao je u svečanoj besjedi pivski paroh jerej Miroslav Mihailović na Svetosavskoj akademiji koja je održana u Plužinama. Narod Pive tradicionalno se okuplja povodom praznika prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, a svečanost sa bogatim kulturno-umjetničkim programom organizuje plužinski Centar za kulturu i Crkvena opština grada. Praznujući utemeljivača naše vjere, crkve i kulture, istakao je jerej Mihailović, moramo se zapitati moli se Sv. Sava za naš grešne i sa njegovog puta zalutale srpske duše.
– Kada se takvi kakvi smo, sa strahom božijim, preispitamo onda možda možemo i slavosloviti o Svetom Savi. Govoriti o njemu, a izbjeći zamke idolopoklonstva je veoma teško, i nabrajati njegova djela se može ali to neće biti suština onoga čemu je svetac bio putokaz i čemu je bio odan do kraja zemaljskog puta. Iz njegovih besjeda iz Žitija Teodosija i Demontijana jasno se može zaključiti da je Sv. Sava sav bio u Hristu i od Hrista. Njegov program je bio post, molitva jevanđelje, i u taj program je upirao prstom svim ljudima bez obzira na rasu, naciju ili vjeru. Služio je bogu i pozivao na služenje. To je ono što je zaista glavno i suštinsko i najdublje stremljenje Sv. Save. Ako to ne znamo onda ostajemo bez jasne predstave o njemu i o nama samima, o vremenu u kojem se nalazimo i o sopstvenim iskušenjima i mogućnostima – besjedio je paroh pivski.
Kroz vjekove svetitelj je bio putovoditelj srpskom narodu i značajim ličnostima naše istorije. Stefanu Dečanskom bio jeutjeha i ukrepljenje, kralj Milutin sve svoj pobjede pripisivao je mističnoj zaštiti Savinoj, car Dušan svoju silu vidio u tome što je bio Savinog roda, kazao je jerej Mihailović. Najveći vladar Bosne kralj Tvrtko krunisao se u Mileševi nad Savinim grobom, najvažniji vladar Hercegovine Stevan Vukčić i njegovi sinovi nazivali su se Hercezima od Svetoga Save, i, kako je kazao jerej Mihailović, prepoznajemo ga u knezu Lazaru i u Karađorđu, Tanasku Rajiću, Stevanu Sinđeliću i mnogim drugima.
– Kroz njegovo djelo Srbi su od grupice plemena postali državotvorni narod, priveo nas je najljepšem u čovječanstvu, pravoslavnoj liturgiji, pravoslavnim ikonama, pravoslavnom pojanju, molitvi i pravoslavnom načinu života, naglasio je pivski paroh. Jedan bitni dio njegovog djela, koje se nastavlja na nebu, smo mi, srpski narod, jezik, vjera, kultura, tradicija, državnost. Svi naši manastiri su Savini manastiri, svi sveti iz našeg roda su iz njega proizašli, sve naše knjige su Savine knjige – naglasio je pivski paroh.
Sv. Sava je još za života, kao kroz cijelu našu istoriju najveći molitvenik srpskog naroda, rekao je direktor plužinskog Centra za kulturu Milenko Mićanović.
– On je naša zvijezda vodilja kroz pravoslavne gore, naš izvor vjere svetosavske koji nas napaja vječnom ljubavlju prema bogu i narodu svome. Njegov sveti prah i sveta mjesta njegovog imena govore da je svetac među nama, među Srbima, da nas miri, hrabri i da nas vodi svetosavskim putem ka krstu, ka Hristu – rekao je Mićanović.
U programu akademije učestvovali su crkveni hor „Prepodobne mati Angeline” kojim rukovodi profesor Ana Bojić, podmladak KUD-a „Piva”, guslar Zdravko Knežević, pjesnik Ranko Mićanović i recitatori Jelena Mitrić i Mirko Madžarević.
B.B.