Crnu Goru će na 16. Venecijanskom bijenalu arhitekture predstavljati tim predvođen hrvatskim arhitektom Krešimirom Roginom. Naziv rada koji je Rogina osmislio s timom nosi naziv „WO/MAN UNDER THE UMBRELLA” („Žena-čovjek ispod kišobrana”). Tim pored Rogine čine i Rosa Rogina, Armor Gutierez Rivas, Ida Blažičko i Fransoa Vahe. Oni su ponudili koncpet predstavljanja sastavljen iz tri dijela – knjiga, izložba i umrežavanje, a „svaki se iz svog ugla bavi sveobuhvatnom temom `Emerging Resilience`, varirajući u mjerilu, materijalnosti, trajanju i metodi širenja. Zajedno djeluju kao vitalni okvir koji podupire otvorenu raspravu o temi unutar i izvan stvarnog paviljona”, navodi Rogina i tim.
Inače, ovogodišnja tema Bijenala je „Slobodni prostor” - „Freespace”, a formulisale su je umjetničke direktorka ovogodišnjeg Bijenala Ivon Ferel i Šeli Meknamara. Za organizaciju, umjetnički i istraživački okvir Projekta predstavljanja Crne Gore na 16. Bijenalu arhitekure u Veneciji odgovorni su komesar dr Dušan Vuksanović, glavni državni arhitekta i kustos dr Sonja Radović Jelovac. Ona je pak, u okviru ove teme, crnogorsko predstavljanje postavila na široku osnovu temom - „Emerging Resillience”.
Kako je u drugom dijelu konferencije za novinare predočeno, u crnogorskom nacionalnom paviljonu u venecijanskim Đardinima, tačnije u Palacu Malipjero, publika će imati priliku da vidi instalaciju inspirisanu endemskom biljkom – lovćenskim zvončićem, knjigu „Glosar arhitekture u doba Emerging Resilience” – posvećenu arhitekti Ranku Radoviću, radionice, razgovor s troje arhitekata – Aleksandrom Brodskim, Anom Popelkom i japanskim arhitektama iz ateljea „Bow-Wow”, koji će biti fizički ili putem video-linka prisutni u našem paviljonu, te umrežavanjem putem različitih društvenih mreža.
Konkurs koji je raspisalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma bio je anonimni i međunarodni, a trajao je tri sedmice. Završen je 9. februara, a odluka je donijeta 12. februara. Odluku o prvonagrađenom radu, kojem za realizaciju projekta u Đardinima u Veneciji pripada i 25.000 eura, donijeli su predsjednica žirija Sonja Radović Jelovac, i članovi: Dušan Vuksanović, Dragana Čenić, Svetislav Popović, Petar Ćuković, Ana Dana Beroš, Elisa Kataneo, Branko Pavić i Mose Riči.
Inače, kako je saopšteno na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu održivog razvoja i turizma na konkurs je prispjelo 42 rada, a pored prvonagrađenog u uži izbor ušlo je još šest radova. No, uprkos tome, nijesu dodijeljene druga i treća nagrada, a radovi koji su užem izboru neće biti ni novčano nagrađeni. Takođe, najavljeno je da će najvjerovatnije prvih sedam radova biti moguće pogledati na prezentaciji Ministarstva, ali je ostalo neizvjesno da li će to biti učinjeno i sa preostalih 35 idejnih rješenja.
Kako je istaknuto više puta tokom konferencije za novinare konkurs se prvenstveno bavio idejama – konceptima, a ne toliko arhitektonskom razradom rješenja konkretnih problema specifičnih lokacija u Crnoj Gori.
- Pobjedničko rješenje nosi u sebi snažnu ideju, metaforu Crne Gore, a koja je prenijeta na poetski način, i ima umjetnički kvalitet – kaže Radović Jelovac. Ona je dodala i da nakon potpisivanja ugovora, slijedi mjesec dana razrade koncepta te ideje, a koju je tim Rogine formulisao na sljedeći način:
- „Zašto se kišobrani ne rastaču na suncu – ili barem rastu na kiši?”, rekao je Sedrik Prajs. Cilj nam je kritički analizirati ideju arhitekture kao proširene prakse kroz tripartitni okvir izložbe kojim ćemo pokušati odgovoriti na neka od ovih i sličnih pitanja. Namjeravamo se služiti jednostavnim i razumljivim porukama, sveobuhvatnom snagom brendiranja mrežolike instalacije i taktilnosti jedinstvenih in-situ izrađenih modela kao identifikacijskog alata, koji ne uključuje samo poznate arhitekte kao goste, već i širu javnost. Ne postoji jednostavnija slika od čovjeka pod kišobranom, sva bi se prostornost mogla svesti na taj egzistencijalističko poetski idiom. Ona je također i snažno komunikacijsko sredstvo. Posjetitelji Crnogorskog paviljona trebaju iz njega izaći ozareni novim i jedinstvenim iskustvom. Venecijansko je bijenale najveći arhitektonski šou na svijetu. Želimo da posjetioci pronose impresiju crnogorskog nastupa na dugo i na daleko – navodi Rogina.
Inače, sa Baratom će se crnogorski predstavnici u Palacu Malipjero sastati već 1. marta, kada će koncept crnogorske postavke predstaviti široj javnosti i timu Venecijanskog bijenala, najavila je Radović Jelovac. Na konferenciji za novinare su govorili i članovi žirija Dušan Vuksanović i Petar Ćuković, koji je posebno istakao potrebu da se konkurs i sada predstavljanje baziraju na ideji-konceptu, kao platformi koja će kroz promišljanje i razgovor, uključivanje društva, onemogućiti da nam se ponovo u Crnoj Gori dogode neka arhitektonska i urbanistička, kako ih je nazvao „čudovišta”.
Ž.J.

Uži izbor, ali bez nagrade

Posebna priznanja, po odluci žirija dobili su radovi autorskih timova: Marino La Tore, Alberto Ulise i Tomaso Skulo; Frančeska Benedeto, Garet Doerti, Džejms Melsom i Mateo Poli; Branko Lutovac, Jelena Rabrenović i Lidija Rabrenović; Marija Eraković, Dragana Pantović i Jelena Loncović; Pavle Stamenović i Dušan Stojanović; i autorski tim Kerubino Gambardela, Luka Molinari, Maria Gelvi i Končeta Tavoleta. Kako je rečeno na konfernciji za novinare, dovoljna nagrada je što su ušli u uži izbor u konkurenciji među 42 rada.