-„Filozofija kao način življenja” tema je dvodnevnog naučnog skupa u organizaciji Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori koji je počeo juče, a završava danas. Prisutnima se najprije obratio dr Dušan Krcunović, sekretar Odjeljenja filozofije Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, navodeći da je prošlo 40 godina od prvog objavljivanja knjige „Duhovne vježbe i antička filozofija” Pjera Adoa kojim je praktično obnovljeno antičko shvatanje filozofije kao umijeća življenja, životne prakse ili životne praktične mudrosti.
– Prilikom postavljanja ove teme za naučni skup, rukovodili smo se faktumom i fatumom nezavidnog statusa filozofije i humanistike u savremenom akademskom društvenom kontekstu, znajući da su ove slobodne nauke ključne za obrazovanje čovjeka u ime i za račun čovječnosti, i jasno je što znači njihovo obezvređivanje – rekao je dr Krcunović.
Prijepodnevnu sesiju juče je vodio prof. dr Mikonja Knežević, a prvi je na temu „Povratak pitanju filozofije” u knjižari MS govorio prof. dr Milan Uzelac. Vraćajući se pitanju čemu još filozofija, došlo se do pitanja što je filozofija (danas), kaže on. Odnosno, da li je umijeće-način življenja ili istina o cjelini – teorija o životu. U antičko vrijeme baviti se filozofijom značilo je živjeti na pravi način, kaže Uzelac i dodaje:
– Filozofija danas, iako načelno moguća, više je no ugrožena jer savremeni ljudi ne vide više životne ciljeve s najvišim smislom u sebi kojima bi težili, ciljeve kojima vrijedi da se posveti čitav život – kaže prof. Uzelac, pritom, treba imati na umu opštevladajući relativizam. Odnosno, stare norme su srušene, a nove nisu stvorene, a ako se hoće istinski živjeti mora se živjeti istina koju otkriva filozofija, dodaje Uzelac.
Prof. dr Bogoljub Šijaković govorio je na temu „Filozofija kao terapija”, ističući da se filozofija danas doživljava kao struka, čemu doprinose i sami filozofi. Tu se gubi i suština filozofije, iako je došlo do popularizacije „praktične” filozofije i forsiranja optimističkih filozofskih stavova, u najširem smislu. Pritom, iz vida se gubi etička pozadina, odnosno jedan od modusa koji daje odgovar kako treba živjeti, što jeste „zadatak” filozofije.
– Stanje stvari kojima se odvija naš život podstiče nas na pitanja. Kao ljudi koji uvažavamo vrijednosti kulture, shvatamo i vidimo da smo suočeni sa ideološkom upotrebom kulture, upotrebom kulture u svrhu jačanja i dominacije izvan polja kulture. Vidimo da je danas politika ušla u fazu banaliteta, da je ekonomija politizovana, ekonomski opstanak i razvoj zavise od političkih uslova koji pogoduju investitorima. S druge strane, politika je ekonomizovana, politička stabilnost i strukture neke zemlje su u zavisnosti od ekonomskih ustupaka investitorima – rekao je između ostalog prof. Šijaković.
Temom „Različiti putevi ljudskog ophođenja s ontološkom samougroženošću”. Umijeća (iz) dokolice” bavio se dr Časlav Koprivica. Nakon njegovog izlaganja uslijedila je diskusija, u kojoj su razjašnjenje neke teze i stavovi koji su se prethodno čuli.
Ž.J.

---

Svi učesnici naučnog skupa
Juče poslijepodne govorili su dr Drago Perović, dr Krcunović, dr Boris Brajović, dr Dragan Bojović, dr Dušan Ignjatović, dr Drago Đurović, dr Knežević. Skup se nastavlja danas, a od 9.30 časova govoriće prof. dr Savo Laušević na temu „Filozofija i ne-filozofija: likovi filozofskog”. Govoriće i dr Filip Ivanović („Filozofija kao priprema za smrt”) i prof. dr Milanko Govedarica („Umjetni živjeti znači umjeti voljeti”).