Poplave su kod mještana Donje Zete i Vranjine ponovo izazvale paniku, a kako je prvi plimni talas prošao javio se strah i briga od posledica. Počev od miješanja fekalnih sa bunarskim i drugim vodama. Naselja Bistrice, Kurilo i Gostilj kao ni Vranjina nemaju fekalnu kanalizaciju pa nakon što se voda povuče mora se hitno uraditi dezinfekcija. Kako su fekalne vode, iz domaćinstava, štala, opasne može doći do zaraze, te stanovnici očekuju da im pomognu nadležni počev od Gradske opštine Golubovci pa dalje. U Gostilju je i groblje pod vodom!
Iz uprave GO Golubovci saopštili su da u četvrtak imaju zakazan sastanak centralnog operativnog štaba u prostorijama Direktorata za vanredne situacije gdje će se sumirati rezultati i usvojiti zaključci šta treba uraditi u narednom periodu.
–To prije svega podrazumijeva dezinfekciju i deratizaciju stambenih i pomoćnih objekata u koje je ušla voda, ispitivanje i analiziranje ispravnosti vode za piće u kompletnom području, uz napomenu da će se ona distribuirati do trenutka dok voda ne bude za piće. Nakon povlačenja vode sigurno će se pristupiti obilasku terena i procjeni štete nastale na objektima, kao i štete na poljoprivrednim zasadima. Smatramo da je u poljoprivrednom smislu najveća šteta u činjenici da će ova proizvodna godina kasniti sigurno 20-ak dana. U svakom slučaju biće na opštinskoj i državnoj komisiji za procjenu štete da adekvatno procijene ono što je uzrokovano poplavama, a nakon toga i u granicama mogućnosti obešećeno –saopštili su iz GO Golubovci.
Oni navode da je voda ušla u četiri kuće, pa su porodice Ulićević iz Vranjine, Beriša iz Kurila i Rakić iz Bistrica iselile, dok je Ikonija Lukačević iz Berislavaca prešla u gornji dio kuće.
–Najviše nam se građani obraćaju za pomoć u vidu distribucije vode, hrane za stoku i čizama, a nismo imali nijedan zahtjev za evakuaciju. Jedna lokalna uprava ovaj problem sama ne može da riješi. Apsolutno smatramo da je rješenje ovog pitanja zahtjevno i za državu, pa jedini način trajnog rješavanja vidimo u jednom međudržavnom projektu, koji je i počeo na našu inicijativu. Problem je kompleksan i nije samo crnogorski, tako da očekujemo da ga uz ponuđenu pomoć i podršku EU koji se tiče prvenstveno Kosova, Makedonije, Albanije i Crne Gore, što prije dobije svoj konačan epilog. Cijelo vrijeme trajanja ove nestabilne vremenske situacije naši predstavnici su bili na terenu u direktnom kontaktu sa stanovništvom stavljajući na raspolaganje sve ono što su kapaciteti sa kojima raspolaže. Pravovremeno smo obavijestili građane o mogućnostima i najavama poplava tako da su i oni sami kao odgovorni domaćini i komšije postarali se da preduprijede štetu u svojim domaćinstvima. Voda je opala oko 30 centimetara i stanje je pozitivnije –kažu u GO Golubovci.
Mještanin Vranjine Nikola Bušković kazao je da prijeti zaraza naselju jer su se septičke jame izlile i da će dugo vremena trebati da se sve sanira.
–Nemamo kanalizaciju i to je tek sad problem. Sve se izlilo naseljem. Cijelo ljeto imaju kuće da se suše u koje je prodrla voda. Prvo sve mora da se ispere zbog moguće zaraze pisebno ako je došla iverica u kontakt sa tom vodom. I kad se osuši osjeća se težak miris. Još nam nijesu napravili fekalnu kanalizaciju, iako su obećali. Selo je ugroženo, skoro nam je most zatvoren. Pričaju da će kiša opet, ali nadam se da neće. Ako krene jaki južni vjetar biće kritično – kaže Bušković.
Bušković ističe da mu je jedan automobil ostao zaglavljen u vodi.
–Kola su mi pod vodom jer nisam uspio da ih sklonim, zbog toga što je voda brzo nadolazila i nismo imali vremena da reagujemo –ističe Bušković.
Nivo vode pada, ali do kuća u Gostilju i dalje može jedino čunom. Groblje je pod vodom.
–Groblje je poptuno pod vodom. Ako kiše ponovo počne biće i te kako kritično. Ljudima su i dalje objekti pod vodom. Kad govorimo o poljoprivredi to je tek užas, posebno jer su se izlile i septičke jame i to je otišlo u zemlju. Sve ovo je užas –rekao je Marko Vukčević, mještanin Gostilja.
Poljoprivrednici iz Donje Zete kada se voda povuče moraće da tretiraju zemljište. Mladen Aligrudić, vlasnik poljorpvredne apoteke kazao je da se u narednih 15 dana u Donjoj Zeti neće moći ništa raditi.
–Da bi se voda povukla trebaće dani bez kiše i bilo bi dobro da dune sjeverni vjetar. Najmanje 15 dana treba da se zemlja osuši da bi se mogla uzorati. U našoj apoteci imamo preparat, a u pitanju su efektivni mikroorganizmi koji se bace na zemlju, a ljudi ih koriste i za septičke jame. Preporučio bih taj preparat da uzmu poljoprivrednici –kazao je Aligrudić.A.D.


Burić:Skadarsko nam otima prostor

Skadarsko jezero otima prostor, ponavlja svoju tezu profesor Mihailo Burić ističući da kada je ovaj problem u pitanju naučnici znaju šta da rade, a političari treba da saznaju, prihvate i omoguće uslove za ostvarenje projekta.
–Najveće poplave u Crnoj Gori nastaju od voda Skadarskog jezera. Njegove vode ugrožavaju stanovništvo, objekte i infrastrukturu. Nigdje u Crnoj Gori kao u Zetskoj ravnici, voda ne otima tako velike površine plodne zemlje. Ovo su razlozi zbog kojih projekat Skadarskog jezera treba biti u sam vrh državnih prioriteta – kaže Burić.
Država, politika, nauka i privreda treba da barataju tačnim i ozbiljnim podacima.
– Plavna zona Skadarskog jezera zahvata površinu od 14. 000 hektara čiji je obuhvat zadnjom poplavom povećan za čitavih 30 kavdratnih kilometara – kaže Burić.
Burić predlaže da se hitno uradi studiju izvodljivosti regulacije Skadarskog jezera, koja bi definisala optimalno rješenje zaštite od poplava i upravljanja vodama, ekološke problem i međudržavne odnose Albanije i Crne Gore.
–Očigledno je da je znanje koje posjedujemo dovoljno za upravljanje projektima razvoja. Razvodnjenost znanja političkom scenom treba biti shvaćena i riješena. Moramo stalno insistirati da nam politikanstvo ne jede budućnost. Razvojem će se mjeriti budćnost Crne Gore, a ne političkim ratovima i time koliko ko treba da ima mandata – kaže Mihailo Burić.
Postoji više alternativa kada je u pitanju rješenje, ali o njima nije postignut niti stručni,niti pravni niti politički, niti ekološki konsensus, kaže Burić. Ima ih pet, a to su vraćanje voda rijeke Drima u negovo staro korito na teritoriji Albanije, izgradnja brana oko Skadarskog jezera i rijeke Bojane, regulacija i produbljivanje korita rijeke Bojane, ispravljanje meandara rijeke Bojane i stvaranja bajpasa tako da se voda Drima odvede nizvodnije od njegovog usca u Skadarsko jezero ili izgradnja tunela na teritoriji Crne Gore kroz planinu Sozinu. Svi ovi projekti imaju svoje „za” i svoje „protiv”. Nauka da se pita!