Bošnjačka stranka će i u novom partijskom programu zapisati zalaganje za uspostavljanje i funkcionisanje prekogranične regije Sandžak. Prema saznanjima „Dana“ takav zahtjev biće sadržan u deklaraciji o decentralizaciji i ubrzanom razvoju sjevera Crne Gore. Podrazumijevaće funkcionisanje prekogranične regije Sandžak u okvirima granica Crne Gore i Srbije. Dokument će biti ponuđen delegatima na kongresu BS-a, zakazanom za 25. jul, kojih će, kako se očekuje biti preko 300.
Kako smo saznali, u deklaraciji će biti iskazan stav da granica između Crne Gore i Srbije treba da postane transparentnija, da je potrebno povećati broj graničnih prelaza i pojačati saradnju lokalnih uprava u okviru te regije. Bošnjačka stranka će se zalagati i da se radi na projektima finansiranim iz evropskih fondova, koji mogu da povežu građane sa obje strane granice.
U dokementu se ukazuje da je suštinski problem u tome što su opštile lišene mnogih izvornih nadležnosti i što se dešava ubrzana podgoricazija Crne Gore. U deklaraciji, koja je trenutno u radnoj verziji, upozorava se da su opštinama ukinute mnoge nadležnosti i prenijete na centralni nivo, a da im je ostavljena samo skupa administracija.
– Treba ubrzati proces decentralizacije kroz model koji je predviđen Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi – navodi se, pored ostalog, u deklaraciji.
U dokumentu će biti izražena zabrinutost zbog daljeg siromašenja sjevera i posebno zbog iseljavanja sa tog područja. Tražiće i decentralizaciju prihoda u korist opština, ali i da se sjedišta nekih institucija prebace u opštine na sjeveru Crne Gore. Bošnjačka sranka će kroz pomenuta programska dokumenta, između ostalog, insistirati na formiranju Ministarstva za ravnomjerni regionalni razvoj i evropske fondove. Smatraju da je takav resor u Vladi neophodan i pozivaju se na iskustva država koje su u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ili su kroz to već prošle. Tražiće i osnivanje Agencije za finansijski ravnomjerni razvoj sjevernog regiona.
Na kongresu Bošnjačke stranke biće usvojen i program, na čijem inoviranju su dominantno radili Suljo Mustafić i Kemal Purišić. Iz programa su izbrisani određeni ciljevi koji su u periodu između dva kongresa ostvareni, poput zalaganja za opštine Gusinje i Petnjica i usvajanja odeređenih zakona koji se tiču manjinskih prava. U programu će biti naglašena potreba implementacije u punoj mjeri usvojenih zakonskih rješenja kako ne bi ostala mrtvo slovo na papiru. Kako nam je pojašnjeno, to se odnosi na zakone koji se tiču odnosa sa iseljeništvom, ravnomjernog regionalnog razvoja, srazmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda.
Najznačajnija promjena u statutu BS-a biće uvođenje izvršnog odbora. Delegati na kongresu BS-a biraće i predsjednika partije, a jedini kandidat je aktuelni lider Rafet Husović.V.R.
Više medijskog prostora
Delegatima na kongresu BS-a biće ponuđena i deklaracija kojom će se tražiti adekvatnije učešće Bošnjaka u polju medija Crne Gore. U dokumentu, čija je priprema takođe u završnoj fazi, biće navedeno da Bošnjaci nemaju redakciju na maternjem jeziku u javnom servisu. Zbog toga će tražiti veću kadrovsku zastupljenost Bošnjaka, kako bi se takvi programi mogli realizovati. Tražiće i da prestane površno tretiranje istorije i kulture Bošnjaka kroz određene segmente javnog servisa. Ukazaće i da treba zaustaviti trend asimilacije kultura, istorije i jezika manjinskih naroda kroz preimenovanje određenih sadržaja.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.