Njemačka savezna vlada oglasila je tajnim odgovor na pitanje grupe poslanika Bundestaga o tome koja saznanja ima u vezi sa informacijama o upletenosti crnogorske obavještajne službe (ANB) u organizovani kriminal. To je navedeno u odgovorima Vlade SR Njemačke na 24 pitanja koja su poslali predstavnici poslaničke grupe Die Linke o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori. Ta pitanja su dostavljena krajem oktobra, a pitanje o saznanjima vezano za informacije o upletenosti crnogorske obavještajne službe u organizovani kriminal bilo je zavedeno pod brojem devet.
– Odgovor Savezne vlade na ovo pitanje je, po odredbama Opšteg upravnog propisa Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova a o materijalnoj i organizacionoj zaštiti tajnih dokumenata, stepenovan „samo za službenu upotrebu“ – navedeno je u odgovoru Savezne vlade, uz napomenu da taj odgovor članovima parlamenta može biti poslat isključivo kao posebni dodatak.
Na pitanje o posledicama koje neriješeni napadi na medije mogu imati na proces integracija, Savezna vlada kancelarke Angele Merkel navodi da je sloboda medija zajedno sa ostalim pitanjima iz oblasti pravne države jedna od tema kojoj se u aktuelnim pristupnim pregovorima sa EU poklanja posebna pažnja. Ukazuju da su poglavlja 23 i 24 (posvećena vladavini prava) otvorena odmah na početku pregovora i neće biti zatvarana do njihovog kraja.
– U okviru pregovora Crna Gora mora da sprovede mnogobrojne međukorake (ispuni privremena mjerila). Napredak se pažljivo prati i analizira od Evropske komisije i država članica, posebno u godišnjem izvještaju o napretku Evropske komisije. U najnovijem izvještaju od 10. novembra 2015. godine Evropska komisija hvali, između ostalih, i poboljšanje pri zakonodavstvu i stvaranju institucija, poput specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Istovremeno su neophodni dalji koraci u implementaciji – navodi se u odgovorima Savezne vlade na pitanja grupe poslanika.
Pojašnjavaju da ukoliko se pokaže da za neophodne reforme u oblasti pravne države (poglavlja 23 i 24), koje obuhvataju i slobodu medija, treba više vremena nego za napredak u ostalim oblastima (ostalih 33 pregovaračka poglavlja), onda će se tempo pregovora u ostalim poglavljima smanjivati da bi se spriječila neravnoteža.
– Učlanjenje u EU će se desiti tek onda kada Crna Gora ispuni sve za to postavljene uslove – ukazuju u njemačkoj saveznoj vladi.
U vezi sankcija Crne Gore Rusiji, navodi se da se po saznanjima Savezne vlade Crna Gora pridružila restriktivnim mjerama koje je u kontekstu ukrajinske krize Evropska unija, u okviru zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, uvela protiv Ruske Federacije.
– Ruska vlada je 13. avgusta 2015. godine izdala nalog kojim je Crnu Goru, Albaniju, Island i Lihtenštajn stavila na listu zemalja za koje važi zabrana uvoza za određene poljoprivredne proizvode poput mesa, ribe, mliječnih proizvoda, voća i povrća. Prilikom potpisivanja naloga ruski premjer (Dmitrij) Medvedev proširenje liste na ove četiri države obrazložio je time što su se one pridružile sankcijama EU protiv Rusije – navedeno je u odgovoru vlade na pitanje poslanika.
Vlada SR Njemačke ukazuje da prema podacima crnogorskih ministarstava ekonomije i poljoprivrede, i Monstata, nema ekonomskih posledica po Crnu Goru zbog tih ruskih mjera.
Na pitanje o tome da li je Crna Gora uvela sankcije nekim azijskim i afričkim državama na uvoz oružja, navodi se da se po saznanjima Savezne vlade Crna Gora u potpunosti pridružila restriktivnim mjerama EU u okviru Zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.
Po pitanju podrške građana Crne Gore članstvu u NATO, podvučeno je da se prema poslednjoj, Saveznoj vladi poznatoj anketi (agencija Damar, oktobar 2015.godine), 44,9 odsto upitanih izjasnilo da podržavaju to članstvo, dok je 38,9 odsto bilo protiv.
– Pri svoj suzdržanosti prema rezultatima anketa, ovaj podatak potvrđuje tendenciju iz poslednjih mjeseci, koja pokazuje rast podrške. U crnogorskom parlamentu, koji je prema ustavu nadležan demokratski organ za odluku, prema saznanjima Savezne vlade podrška za učlanjenje je široka – zaključuje se u odgovorima njemačke savezne vlade. M.V.
Zahtjev poslalo osam poslanika
Pitanja povodom najaktuelnijih političkih događaja u Crnoj Gori njemačkoj saveznoj vladi uputili su poslanici Sevim Dagdelen, Hajke Hensel, Volfgang Gercke, Aneta Grot, Inge Hoger, Andrej Hunka, Niema Movasat, Alekander Noj i drugi iz kluba parlamentaraca Die Linke. Po procedurama u Njemačkoj, nakon postavljanja ovakvih pitanja, izvršna vlast ima mjesec dana rok za odgovor.
Nedostaci u borbi protiv korupcije
Prema navodima Savezne vlade, u izvještaju Evropske komisije iz prošle godine navode se nedostaci Crne Gore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i pozitivni razvoji, među njima i rast efikasnosti crnogorskog pravosudnog sistema kao i uspjesi u borbi protiv krijumčarenja droge i šverca.
– Savezna vlada dijeli ocjene Evropske komisije. U međuvremenu je Crna Gora napredovala u ovim oblastima. To se tiče kako stvaranja odgovarajućih zakonskih uslova tako i prvih koraka u njihovom implementiranju, uključujući i pojačane napore pri krivičnom gonjenju. Sredinom juna 2015. godine osnovano je specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, na koje se dugo čekalo. Ono od tada preduzima istrage u poznatim slučajevima korupcije – navela je Savezna vlada.