Ulazak Crne Gore u NATO, o čemu bi mogla biti donijeta odluka početkom decembra, nanijeće udarac evropskoj bezbjednosti i odnosima Rusije i Alijanse, izjavio je direktor Odjeljenja opšteevropske saradnje ruskog Ministarstva spoljnih poslova Andrej Kelin. On je za agenciju „Interfaks” izjavio da je sada teško predvidjeti kakva će odluka biti donijeta tokom susreta ministara spoljnih poslova NATO-a 1. i 2. decembra.
– Ako bude donijeta odluka o pozivu Crne Gore u NATO, to će biti još jedan udarac evropskoj bezbjednosti, jer se tiče i odnosa Rusije i NATO-a. To će biti još jedan udarac koji će još više pogoršati odnose, a šanse za njihovo poboljšanje biće još manje – istakao je Kelin.
On je ukazao da ne razumije kakav doprinos za bezbjednost samih zemalja članica NATO-a ima prijem Crne Gore.
– Nije sasvim jasno zašto se to radi. Armija Crne Gore, koliko se sjećam, ima oko 2.000 vojnika. O tome koji dodatni doprinos bezbjednosti može dati Crna Gora, nemamo šta da pričam – rekao je Kelin.
Na pitanje da li Moskva radi na upozoravanju Crne Gore o mogućim posledicama takve odluke, Kelin je odgovorio „da se odgovarajući posao obavlja”.
Prema pisanju njemačkog lista „Die Velt” izvjesno je da će ministri članica NATO-a na samitu 1. decembra uputiti poziv Crnoj Gori da postane punopravni član tog saveza. Ni NATO ni Vlada Crne Gore ne spore da većina građana ne podržava pristupanje države Alijansi.
Potpredsjednik Akademije za gepolitička pitanja iz Moskve Konstantin Sokolov rekao je da je Crna Gora zaista mala zemlja čiji ulazak u NATO ima malo praktičnog značenja. Kako je prenio portal FAN, Sokolov je rekao da Crna Gora, s obzirom na ukupne okolnosti, ne može da ojača Sjevernoatlantski savez ni vojno ili politički.
– Zapad, međutim, nameće neku vrstu viđenja ideološke i duhovne borbe. Crna Gora ima duhovni značaj – to je slovenska teritorija za koju su se borile različite snage – i hrišćanske i muslimanske. Ona gravitira prema Zapadu ali i prema Istoku. Dakle, ovaj akt je više simboličnog značenja – rekao je Sokolov.
Na pitanje da li je moguće pretpostaviti da je pristupanje Crne Gore NATO-u u vezi sa trendom primjetnim poslednjih godina – da se nastavlja gomilanje američkih i NATO trupa u istočnoj Evropi i regionu Baltika što bliže Rusiji, Sokolov je rekao da je to cilj.
– Naravno, upravo je cilj svega ovoga nastaviti takva postupanja. Za Zapad je pristup ruskim granicama najvažniji zadatak i već dugi niz godina smišljaju kako da to riješe. NATO se širi na istok, apsorbuje bivše zemlje Varšavskog pakta. Važan korak u svemu tome je bio uključivanje Poljske. Crna Gora, u tom smislu, ima mnogo nižu vrijednost, ali je takođe važna – istakao je Sokolov.M.V.
Borba za dušu naroda
Širenje NATO-a je, prema mišljenju Konstantina Sokolova, borba na prvom mjestu ne za teritorije ili za neke ključne tačke, objekte privrede, transporta i komunikacija.
– To je borba za dušu naroda. Borba za to ko je na čijoj strani. Ne postoji jasna granica u svemu tome – kazao je Sokolov.
)){kind=small}
